Reakcija dr Kujundžić Ostojić, pridsidnice Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, na „Otvoreno pismo“ devet bunjevački udruženja
Reakcija dr Kujundžić Ostojić, pridsidnice Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, na „Otvoreno pismo“ devet bunjevački udruženja
„Otvoreno pismo“ koje je potpisala Kata Kuntić, u ime devet bunjevački udruženja, od koji barem polovinu potpisiva el je u njevim upravnim odborima Mirko Bajić, a med kojima nika već odavno ne postoje el ne fukcionišu, jasno pokaziva ucinjivački kapacitet i način na koji se do sad radilo i kako se do sad odnosilo prema Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine. Na primer, nike od navedeni manifestacija, koje je NSBNM svojom odlukom ugrozio, traju jedno poslipodne, održavaje se u privatnoj avliji, a koštaje više nego cilokupna proslava nacionalnog praznika „Dana Dužijance“ koja traje od aprila do avgusta. NSBNM više neće reagovat na ničije ucine, zahtive i prohtive po pitanju priznanja, koja su u „otvorenom pismu“ taksativno navedena, pa ni po cinu da oni čiji zahtivi ne budu zadovoljeni ne ostanu u bunjevačkoj zajednici. Peti saziv NSBNM radi korektno i pravično i tako će i nastavit, te iz NSBNM pozivamo sve one koji ova načela vridnuju, nek se priključe bunjevačkim udruženjima i institucijama u očuvanju bunjevačkog identiteta.
dr Suzana Kujundžić Ostojić pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine
Demanti Mirka Bajića na izjavu Suzane Kujundžić Ostojić
S obzirom da je u svom odgovoru na „Otvoreno pismo“ koji ste objavili, Suzana Kujundžić Ostojić eksplicitno navela moje ime i prezime a bez ikakvog osnova, tražim da u skladu sa Zakonom objavite demanti. Jedina veza koju ja Mirko Bajić imam sa „Otvorenim pismom” jeste da je BKC Novi Sad, koji ja predstavljam, potpisnik tog pisma, a iz razloga što je BKC NS dopisom navedene eliminisan sa svih konkursa za manifestacije i Pokrajine i Grada Novog sada, a manifestacije je osam godina uz izuzetnu podršku realizovao. Na čelu, na primer, „Bunjevačke Dužijance u Novom Sadu” u organizaciji BKC NS, pet godina je bila upravo Suzana Kujundžić Ostojić, uz brojne zvanice grada Novog sada i Pokrajine. Greška koju sam ja Mirko Bajić ne shvatajući učinio i koju priznajem, i koja je proizvela današnji potpuni raskol u bunjevačkoj zajednici, jeste da sam osam godina davao iskrenu podršku Suzani Kujundžić Ostojić, nekad „mladoj Hrvatici na stipendiji kod Žigmanova”, da danas postane „Najveća Bunjevka bez koje Bunjevci ne postoje“. Iskreno se kajem.
Subotica, 11. maj 2023. godine Mirko Bajić
Otvoreno pismo devet bunjevačkih kulturnih udruženja
OTVORENO PISMO
Devet bunjevačkih kulturnih udruženja napušta rad i saradnju sa Bunjevačkim nacionalnim savetom pod rukovodstvom Suzane Kujundžić Ostojić.
Ovu odluku donela su, sa kompletnim svojim članstvom, udruženja koja postoje i rade u cilju očuvanja, negovanja i zaštite kulture i tradicije bačkih Bunjevaca u kontinuitetu dugi niz godina, a neka su starija te su učestvovala i u osnivanju Bunjevačkog nacionalnog saveta 2003. g.
Ova odluka donešena je iz nastale situacije i odnosa od strane novog Bunjevačkog nacionalnog saveta na čelu sa Suzanom Kujundžić Ostojić prema ovim udruženjima i to: - blokiranjem svih kontakta putem društvenih mreža prema rukovodiocima udruženja od novembra 2022. g. - zabranjivanjem pojedincima da komuniciraju, sarađuju, učestvuju i posećuju manifestacije ovih udruženja, - vrhunac loših odnosa nametnut je nakon odluke Nacionalnog saveta koju je potpisala Suzana Kujundžić Ostojić o raspodeli sredstava za sufinansiranje projekata na svim nivoima vlasti po konkursima u kulturi. Ni jedno od ovih udruženja nije dobilo podršku Saveta. Tako da su ova udruženja u 2023. g. ostala bez sredstava za realizaciju svojih projekata.
Navešćemo samo neke od najznačajnijih dugogodišnjih projekata u bunjevačkoj zajednici, koji su do sada bili prioritetni projekti u kulturi za Bunjevački nacionalni savet, a kojima ove 2023. g. novi saziv Saveta nije odobrio NI JEDAN DINAR:
KUD “Bunjevka” Subotica - projekat XXII „Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva” (projekat od 3-5 festivalski dana…) najstarija manifestacija u bunjevačkoj zajednici - projekat koji je proglašen za manifestaciju od posebnog značaja za Grad Suboticu 2015. g. Dobitnik je priznanja „Blaško Rajić” Bunjevačkog nacionalnog saveta 2021. g. Uvršten je više puta u „Kalendar kulturnih priredbi Srbije” od 2006. g... i Vojvodine od 2003. g... - projekat X „Panel konferencija” (konferencije/etno izložbe/radionice/koncerti) projekat ima za cilj obnavljanje, očuvanje i zaštitu nematerijalnog kulturnog nasleđa bački Bunjevaca u saradnji sa Gradskim Muzejom, Subotica i Centrom za zaštitu NKN pri Ministarstvu kulture RS.
BKC Bajmok - projekat „Dani bunjevačke kulture” projekat sadrži manifestacije : „Festival bunjevački ila” i „Projekciju novog dokumentarnog filma” koji se u kontinuitetu održavaju od 2005. godine. Manifestaciju su podržali mnogi visoki funkcioneri vlasti sa nivoa Grada, Pokrajine, Republike, i drugi…
BKC „Lemeški Bunjevci” Svetozar Miletić - projekat X Slamarsko-slikarska kolonija „Lemeška jesen” , zahvaljujući ovom projektu danas imamo bunjevačke slamare širom Somborske opštine. Poslednjih 10 godina Saveta kroz ovaj projekat održavale su se mnoge slamarske radionice, izrađivale se krune, vinci i perlice za proslavu bunjevačkog nacionalnog praznika Dan Dužijance, kako u Subotici, tako i u Somboru i Novom Sadu.
UG „Bunjevačka kasina” - projekat, novo izdanje molitvenika „Nebesko janješce" izdato 1885. g. na bunjevačkoj ikavici…. raritet - spada u stare i retke knjige. - projekat Božićno novogodišnji koncert „Duhom ljubavi” koji već deset godina puni Veliku većnicu Gradske kuće zahvaljujući bogatom programu i eminentnim izvođačima.
Iz navedenih razloga, odluku da napuštaju saradnju sa Nacionalnim savetom, doneli su: - KUD Bunjevka – osnovana 1996. god. (dobitnik 5 priznanja NSBNM) - BKC Bajmok – osnovan 2005. god. (dobitnik 3 priznanja NSBNM) - BKC Tavankut – osnovan 1994. god. (dobitnik 1. priznanja NSBNM) - BKC Lemeški Bunjevci – osnovan 2012. god. (dobitnik 1. priznanja NSBNM) - UG Bunjevački omladinski centar – osnovan 2012. god. - BKC Novi Sad – osnovan 2013. god. - UG BMC Sombor – osnovan 2014. god. - UG Bunjevci Ljutovo- osnovan 2015. god. - UG Bunjevačka kasina – osnovan 2017. god. (dobitnik 1. priznanja NSBNM)
Pismo se upućuje javnosti i ustanovama koje se bave zaštitom i razvojem kulture nacionalnih manjina na lokalnom, pokrajinskom i republičkom nivou, Bunjevačkom nacionalnom savetu, pisanim i elektronskim medijima Subotice i Sombora.
Otvoreno pismo overeno, potpisano poslato je poštom na adrese: - Ministarstva kulture Republike Srbije - Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice – nacionalne manjine - Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama - Grad Subotica - Grad Sombor - Grad Novi Sad - Nacionalnom savetu bunjevačke nacionalne manjine
Subotica, 10. maj 2023. g.
U ime gore navedenih devet udruženja: Predsednik KUD „Bunjevka” Kata Kuntić član Nacionalnog saveta od osnivanja 2003. god. član Izvršnog odbora i predsednik Odbora za kulturu Bunjevačkog nacionalnog saveta od 2014 - 2022. god.
Nulta tačka za osnaživanje zajednice
PREMA OBJAVLJENIM PODACIMA SA POPISA STANOVNIŠTVA U SRBIJI JE 2022. GODINE BILO 11.104 BUNJEVACANulta tačka za osnaživanje zajednice
Smanjivanje broja Bunjevaca izmed dva popisa stanovništva je dobro upozorenje i putokaz za dalji rad koji mora omogućit revitalizaciju bunjevačke zajednice
Za statistiku se kaže da ona otkriva sve, a ne pokaziva ništa. Ipak, Popis stanovništva iz 2022. godine čiji su prvi rezultati stigli kaže da je u vrime popisa u Srbiji bilo 11.104 pripadnika bunjevačke manjine, odnosno 5.810 Bunjevki i 5.294 Bunjevca. Brojke se mogu tumačit na više načina, al je matematika tačna – Bunjevaca je 2011. godine bilo 16.706, 2002. godine 20.012, a 1991. godine 21.434. – Svakom ko je iole dobronamiran prema Bunjevcima i ko je dovoljno realan da svati situaciju u kojoj se nalazimo biće jasno da se mi borimo za opstanak, al i da nas i dalje ima. Ovo mora bit „nulta tačka” za sve, i one u Nacionalnom savitu i one koji su po udruženjima. Moramo smislit načine kako dalje radit – divani na početku razgovora za „Bunjevačke novine” dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Pogled na rezultate popisa u Srbiji otkriva značajno smanjenje broja stanovnika, u odnosu na popis iz 2011. godine, tačno za 539.859 stanovnika manje. Ni najveći optimisti se nisu mogli nadat značajnom povećanju broju Bunjevaca, al brojka koja pokaziva oko 5.600 manje iziskiva analize.
– Analiza podataka pokaziva da u odnosu na prošli popis stanovništva imamo skoro isti gubitak bunjevačkog življa. Zašto je to tako, mož postojat više razloga. Prvo, na prošlom popisu je prosična starost Bunjevca bila 45 godina, dakle, došli smo do tačke da je daleko više oni koji umiru neg što se rađaje. Drugo, živimo u pograničnoj varoši, i postoji mogućnost da svako mož imat više pasoša. Za naš prostor postoje dva pasoša zemalja članica evropske unije i očigledno je da ljudi to koriste. Iđu „trbuvom za kruvom”, kako je bilo „od kad je svita i vika”. Treće, tu je i naš rad, taki kaki jeste. Podsitiću i čitaoce na tok popisa koji je teko paralelno sa izborima za nacionalne savite, di su se određeni pojedinci, udruženja, pa i stranka, ponašali, po mom mišljenju, neprimereno tom trenutku. Kad to sve zajedno saberemo – dobijemo ovaj broj. Kako je i kazano, ovaj momenat se mora uzet ko polazna tačka za budućnost. – Mi smo svakako u toku stvaranja nove strategije rada i ona mora pokazat kojim putom moramo ić kako bi nas za deset godina, kad ponovo bude popis, bilo barem ovoliko, ako ne i više. Potribna nam je apsolutna ozbiljnost, prvo u posmatranju svega ovog, a onda i u radu u skladu sa tim. Za ova četri vika koliko smo na ovim prostorima doživljavali smo sve i svašta, al zaista želim virovat da smo u ovom trenutku vrlo ozbiljni i sposobni revitalizovat se i krenit drugim putom naprid. Naravno, ekonomija je suština svega, zato sam i prilikom izbora za Savit divanila kako moramo formirat radne timove, ponudit štogod našim ljudima, jel to rade i druge zajednice. Računamo na to da će uskoro počet funkcionisat i „Bunjevačka kuća”, pa će i to bit misto većeg i češćeg okupljanja Bunjevaca, da će to donet nove aktivnosti. Nek to bude misto početka jednog drugčijeg života Bunjevaca. Poseban fokus mora bit na mlađim generacijama koji, u eri globalizacije, čini se, moždar nemaje dovoljno osićaja za nacionalnu pripadnost.
Za utihu je i nedavna poruka ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikole Selakovića, na proslavi nacionalnog praznika Bunjevaca, da Ustav Srbije garantuje da se jedared stečena prava ne mogu umanjit, te da onda ni smanjenje broja Bunjevaca u Srbiji neće umanjit stečena prava. Ono što će se, međutim, morat prominit, jeste odnos drugi prema Bunjevcima, pa i Bunjevaca prema drugima.
– Evidentno je da se prava neće smanjivat. Često sam divanila kako Bunjevci nisu „usamljeno ostrvo”. Oni mahom žive u Subatici, u varoši u kojoj je ukupno 25 hiljada stanovnika manje. Al je nama puno koliko je u tom broju Bunjevaca. Ako posmatramo dalje, tu je i dnevno-politička situacija kojoj su Bunjevci konstantno izloženi. Nigdi, čini mi se, ne postoji situacija da manjina ugrožava manjinu. Al kad je u pitanju odnos hrvatske manjine prema Bunjevcima u Subatici, to je za ozbiljnu osudu, a mislim da se to i na popisu vidi. Izloženi smo mnogim vriđanjima, etiketiranjima... To utiče i na to da kogod želi el ne želi kazat da je Bunjevac, već da ćuti, el kaže kako je štogod drugo. Vrlo je složen sklop socijalni okolnosti koje su ovi rezultati popisa pokazali. U perspektivi je „nulta tolerancija” spram vriđanja Bunjevaca, spram prozivanja, spram etiketiranja, ko god to bio. Nikog ne vriđamo, ne nazivamo pogrdnim imenima i kad imamo razloga srdit se. Ako i to nije dovoljno i ako to druga strana ne vidi – onda ćemo, ako triba, ić i na sud. Smanjivanja prava neće bit, al će ji moždar bit teže ostvarit, jel – manji broj Bunjevaca meće Nacionalnom savitu i manja sridstva na raspolaganje. – Ono što će bit poslidica smanjenja broja Bunjevaca biće direktno smanjenje budžeta Nacionalnog savita, jel trećinu sridstava dobijamo na osnovu tog koliko nas ima. Mi smo i do sad teško funkcionisali, a često se dešavalo da i po par miseci nemamo ni dinara. To je najčešće početkom godine, kad i imamo dva nacionalna praznika, i kad se očekiva da organizujemo kvalitetne manifestacije. Da nije konkursa i dodatnog ulaganja napora, te i kreativnosti i razmišljanja, poodavno ne bi mogli uradit tušta od sridstava koje dobijemo. Nije za utehu, al triba dodat da se ni druge manjine baš nisu „dobro provele” na poslidnjem popisu o čemu svidoči i uporedni prikaz brojnosti na popisima iz 2011. i 2022. godine. Odnos kod Bugara je 18.543/12.918, kod Vlaha 35.330/21.013, kod Mađara 253.899/184.442, kod Makedonaca 22.755/14.767, kod Nemaca 4.064/2.573, kod Rumuna 29.332/ 23.044, kod Rusina 14.246/11.483, kod Slovaka 52.750/41.730, kod Slovenaca 4.033/2.829, kod Hrvata 57.900/39.107, kod Crnogoraca 38.527/20.238... Konačno, u Srbiji se, izmed dva popisa, smanjio broj Srba, sa 5.988.150 iz 2011. godine na 5.360.239 prema popisu iz 2022. godine.
|
– Ako je svako od nas dovoljno iskren, kad se vrati u taj period života, moće kazat kako su mu druge stvari bile priokupacija. Znaš da pripadaš određenoj zajednici, znaš svoj maternji jezik, al tom dilu svojeg identitetu najčešće ne pridaješ velik značaj. Ono na čemu smo dugo radili i na čemu sam insistirala je bunjevački u sridnjim škulama. Jel, to je momenat kad se formira svist jednog mladog čovika, o pripadnosti, koliko je poseban, zbog čega... i traži slične sebi. Što bude veće tako društvo, njemu će bit lakše formirat se i jasno pokazat kako je drugčiji od ostali, odnosno u našem slučaju – Bunjevac. U divanu s mladim ljudima vidim da određene pridrasude prema Bunjevcima u okruženju mladi i dalje postoje. Mi se jesmo odmakli od 1945. godine, al u nikim stvarima ne baš daleko, iako smo već odavno u 21. viku. I te pridrasude proizilaze iz stavova kako su Bunjevci ne pritirano obrazovani i sve što iz tog proizilazi. Našu kulturu, vaspitanje I dobre namire, drugi su zloupotribljavli i svakodnevno nas prozivali i nazivali pogrdnim imenima. Očigledno je da se tom mora stat na kraj. Ako drugi mogu podignit svoj glas, pa i kad ne triba, moramo i mi onda kad triba. Jasno je da se mora radit na većem broju naši vaspitača i učitelja, jel je to važan resurs, te da nuz nas starije svi gradimo jednu čvrstu zajednicu. Da se borimo dalje i opstajemo u onom što vikovima radimo.