OBILUŽEN NACIONALNI PRAZNIK BUNJEVACA – DAN VELIKE NARODNE SKUPŠTINE SRBA, BUNJEVACA I OSTALI SLOVENA

│ Izvor: BMC │ Utorak, 26.11.2019. │


OBILUŽEN NACIONALNI PRAZNIK BUNJEVACA –
DAN VELIKE
NARODNE SKUPŠTINE SRBA,
BUNJEVACA I OSTALI SLOVENA

 

Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostali Slovena, nacionalni praznik bunjevačke zajednice u Srbiji, svečano je obilužen u ponediljak, 25. novembra.

IMG 6290

Prija 101 godine, med 757 delegata koji su odlučivali o sudbini ovi krajova, bilo je 84 delegata iz bunjevačke zajednice, a oni su zajedno doneli o prisajedinjenju Kraljevini Srbiji, odnosno kasnije i o stvaranju zajedničke države svi južni Slovena – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

IMG 6374

Večeras obilužavamo 101 godinu od Velike narodne skupštine i pišemo prve stranice drugog vika ovog istorijskog događaja. Tad smo izabrali izlazak iz Austro-ugarske i građenje Kraljevine Srba, Slovenaca i Hrvata. Tili smo svoj nacionalni napridak, al i napridak ostali naroda nuz nas. Izabrali smo veliku porodicu slovenski naroda u kojoj ćemo bit grana velikog stabla. Izabrali smo, al to nismo i dobili. Već posli Prvog svitskog rata žrtve koje su Bunjevci dali u svojim muškim pripadnicima bile su velike. Nedugo potom uslidio je Trianonski mirovni sporazum, granicom su nam odvojeni braća i sestre u Mađarskoj. Uslidio je Drugi svitski rat, novi gubici, a i Dekret po kojem smo se imali pravo izjašnjavat samo ne onako kako mislimo. Duge decenije tišine i društvene nepravde trajale su sve do 2003. godine kad se osniva prvi Bunjevački nacionalni savit. Sve se pokreće ko potok u proliće, izlaze „Bunjevačke novine“, niču brojna bunjevačka udruženja, emisije na televiziji i radiju. Kreće bunjevački govor u škulama, a posli deset godina rada govor postaje jezik. Davne 1918. godine u subotičkoj Gimnaziji se učio bunjevački ko maternji jezik, a proće cili 100 godina dok se opet ne uvede. Rasle su generacije Bunjevaca koje su o sebi znale samo da su s rike Bune, a u po glasa u kućama divanilo se bunjevački. Al opstali smo u tim uslovima i danas. Korak po korak, ostvarujemo danas snove naši bunjevački velikana, biskupa Ivana Antunovića, Blaška Rajića, Paje Kujundžića i mnogi drugi. Put je bio dugačak i trnovit, al priprike nisu bile snažnije od naše volje da budemo Bunjevci – istakla je u svojem obraćanju dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, i na kraju poručila:

Zato vam čestitam nacionalni praznik sa željom da ispisane stranice drugog vika Velike narodne skupštine budu primer kako se bori i postoji jedan mali narod velikog srca, zelena i jaka grana slovenskog stabla!

IMG 6380

U ime Vlade Republike Srbije i gradonačelnika Subotice Bogdana Labana prisutnima se obratio Dragi Vučković, načelnik Severno-bačkog okruga. On je istakao na početku da rado dolazi na obeležavanje ovog nacionalnog praznika Bunjevaca i dodo:

Dolazim da se zajedno setimo šta je ta generacija onomad radila i kakvu je poruku ostavila nama danas i po čemu mi moramo da pokušavamo da našu vertikalu vrednosti usmeravamo ka onome što su nam preci ostavili. Pre 101 godine, u roku od dvanaest dana od oslobođenja Subotice do Velike narodne skupštine, Bunjevci i njihove starešine su tačno znali za šta se bore i to su i uradili. To treba da se prepozna kao vrednost, da se zna da postoje neke stvari koje nisu relativne i postoje stvari za koje se vredi boriti. Šta je ono što mi danas kao generacija treba da odgovorimo, da budemo barem malo dostojni naših predaka? U ovim, mirnodopskim uslovima, i Republika Srbija i Grad Subotica su mesta koja su otvorena za participaciju bunjevačke nacionalne manjine. Da mladi imaju šansu da se školuju na svom maternjem jeziku, da se neguju običaji, da se neguju vrednosti naroda. Jer, ako mi ne budemo znali ko su i kakvi su Bunjevci, onda nećemo znati ni kakvi smo mi sami. Sa druge strane, dok god Bunjevci budu čuvali svoj identitet, to je siguran znak da ćemo i mi biti bolji, jer nas oni čine boljim. Živeli Bunjevci, živela Srbija!

IMG 6448

Nakon pozdravnih reči govornika svoj referat o Trianonskom sporazumu, ali i o svemu onom što se dešavalo u bliskom periodu posle Prvog svitskog rata divanio je istoričar Goran Vojnić Purčar.

IMG 6408

U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovali su Mešoviti hor SKC „Sveti Sava“ pod upravom Veselina Jevtića, Ivan Ivanković Radak, Kornelije Vizin, Emina Tikvicki i Tamara Babić, ko i Kulturno-umitničko društvo „Aleksandrovo“.

 

Mirko NS

 

U ponediljak, 25. novembra, u prijepodnevnim satima je u okviru obilužavanja proslave 25. novembra 1918. godine, dana kad je održana Velika narodna skupština u Novom Sadu, Grad Novi Sad organizovo svečano polaganje vinaca na zgradu di je prija 101. godine održana Velika narodna skupština.

 

Isprid Bunjevačkog nacionalnog savita vinac je svečano položio Mirko Bajić, podpridsidnik BNS, koji je istako značaj bunjevačkog naroda, koji je značajno učestvovo u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine.

 

 

VIDEO PRILOZI: BMC

 


GALERIJA FOTOGRAFIJA


 
 

IZLOŽBA SLIKA U BUNJEVAČKOJ MATICI

│ Izvor: BMC │ Utorak, 26.11.2019. │


IZLOŽBA SLIKA U BUNJEVAČKOJ MATICI

 

U saradnji Bunjevačke matice i Srpsko-ruskog udruženja za kulturu i umitnost „Vukadinović“ u ponediljak, 25. novembra, u okviru obilužavanja nacionalnog praznika Dana Velike narodne skupštine, održana je izložba slika „Slikarska duša“.

IMG 6271

Srpsko-rusko udruženje za kulturu i umetnost „Vukadinović“ održalo devet simpozijuma, tri u Crnoj Gori i šest u Srbiji. Razne destinacije smo obišli, a učestovali su slikari iz petnaest zemalja. Među njima su akademski slikari, akademici, naivci, tako da je izložba kvalitetna – istakao je Đorđe Vukadinović i najavio da je plan da izložba prođe kroz 25 zemalja, dok će izložba u Matici trajat dvi nedilje, dok je pridsidnik Bunjevačke matice Veljko Vojnić nastavio:

Ovo je izložba koja prati obilužavanja dešavanja iz 1918. godine kad su ovi krajovi pripojeni Srbiji. Za nas je ovo važan datum, ne samo zbog nacionalnog praznika. Mi smo izuzetno sretni jer je Đorđe Vukadinović došao i pomogao nam da prikažemo Subotičanima jednu ovakvu izložbu.

IMG 6253

Mirko Bajić, podpridsidnik Nacionalnog savita bunjevačke manjine, pofalio je napore domaćina i dodo:

Bunjevci nemaje drugi put nego da budu ono što jesu, da se bore za svoja prava, i da ih ostvaruju jednako ko i svi drugi koji sa nama ode žive. Matica će i dalje imat podršku Nacionalnog savita u onom što radi, a nadam se da će u skorije vrime prirast u ustanovu kulture. To nam je potribno i trudićemo se da se to ostvari – naglasio je Bajić.

Izložba u Bunjevačkoj matici će trajat dvi nedelje.

 


GALERIJA FOTOGRAFIJA

 
 

TRIBINA BUNJEVAČKOG KOLA SOMBOR

│ Izvor: BMC Sombor │ Utorak, 26.11.2019. │


DAN VELIKE NARODNE SKUPŠTINE SRBA, BUNJEVACA I OSTALI SLOVENA

TRIBINA BUNJEVAČKOG KOLA SOMBOR

 

U nedilju, 24. novembra, u Srpskoj čitaonici „Laza Kostić” u Somboru, UG „Bunjevačko kolo” pripravilo je tribinu povodom 25. novembra, Dana Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostali Slovena. Ko jedan od četiri nacionalna praznika Bunjevačke nacionalne manjine, tribina je ukazala na istorijske momente i značaj položaja Bunjevaca kako u prošlosti tako i do današnji dana.

DSC07581

Prigodnim ričima goste je pozdravio pridsidnik udruženja Dejan Parčetić koji je ujedno čestitao praznik svim Bunjevacima. Ispred Gradske uprave grada Sombora nikoliko riči uputio je Mirko Strigić, član Gradskog vića za oblast ruralnog razvoja. Pridsidnik Srpske čitaonice „Laza Kostić”, Aleksandar Radišić, ukazo je na značaj i dugogodišnju saradnju sa UG „Bunjevačko kolo” i pozdravio prisutne goste.

DSC07596

O istorijskim događajima divanio Arsen Mijatović, profesor istorije koji je ukazo na težak položaj Bunjevaca al i drugi naroda u prošlosti, ko i samu borbu da se izbore za svoj jezik, kulturu i identitet do današnji dana. O istorijskom pogledu na 1918. godinu, na oslobođenje grada Sombora ko i Dan Velike narodne skupštine, divanio je Momir Milivojević, pridsidnik UO Srpskog istorijskog društva „Miloš S. Milojević” iz Sombora.

Kulturno-umitnički program ulipšali su tamburaši, guslar Glišo Koćalo i Luka Merei na klarinetu, učenik Sridnje muzičke škule „Petar Konjović” u Somboru.

 


GALERIJA FOTOGRAFIJA