Društvo, kultura, umitnost

Održana radionica za izradu Božićnjaka

 


Održana radionica za izradu Božićnjaka

│ Izvor: BMC │ Četvrtak, 02.12.2021. │


 

U cilju nigovanja običaja izrade Božićnjaka i da se znanje i umeće prinese na mlađe i sve one koji su zainteresovani za ovaj prastari običaj kod Bunjevaca na ovim prostorima.

IMG 3882

Pridstavnici bunjevački udruženja: KUD „Bunjevka”, UG „Bunjevačka vila“ Mala Bosna, BKC „Lemeški Bunjevci“ Lemeš i UG „Bunjevačka kasina“ su se okupili u sridu, 1. decembra u kućnom okruženju da bi naučili i savladali vištinu pravljenja Božićnjaka.

IMG 3859

Moderator ove radinice je bila Marija Bošnjak iz Male Bosne koja dugi niz godina niguje vištinu izrade Božićnjaka počev od pravljenja tista za kolač, pečenja pa sve do načina na koji se izrađuju figure koje iđu na Božićnjak.

IMG 3898

Cilj ovi radionica je da se savlada viština njegove izrade ko i lipota njegovog ukrašavanja da bi se ko taki mogli izložit na već tradicionalnoj izložbi Božićnjaka koja se dugi niz godina uspišno održava u Maloj Bosni ko i njegova zaštita ko elemenat nematerijalnog kulturnog nasliđa Bunjevaca.

 

 


FOTOGRAFIJE


 

 

Svečano otkriven spomenik kralju Petru I Karađorđeviću

 


Svečano otkriven spomenik kralju Petru I Karađorđeviću

│ Izvor: BMC │ Utorak, 30.11.2021. │


IMG 3782

U Subatici je, u utorak, 30. novembra, tačno u podne, svečano otkriven spomenik kralju Petru I Karađorđeviću, na platou isprid zgrade Sokolskog doma u našoj varoši.

IMG 3740

Čin svečanog otkrivanja spomenika obavili su ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja prof. dr Darija Kisić Tepavčević i gradonačelnik Subatice Stevan Bakić, nuz prigodan program i pozdravne govore, a prid velikim brojom okupljeni Subatičana.

IMG 3693

Med zvanicama na svečanom otvaranju spomenika bili su i članovi Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, dr Suzana Kujundžić Ostojić, Veljko Vojnić, Dragan Kopunović i Boris Bajić.

 

 


FOTOGRAFIJE


 

 

Svečano pridavanje u somborskom „Bunjevačkom kolu“

 


Svečano pridavanje u somborskom „Bunjevačkom kolu“

│ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Četvrtak, 25.11.2021. │


 

U utorak, 23. novembra, u ispunjenoj Velikoj Sali zdanja Županije u Somboru, održano je, u organizaciji somborskog „Bunjevačkog kola“, svečano pridavanje povodom 300-godišnjice rođenja prvog somborskog gradonačelnika, Bunjevca Martina Parčetića, i povodom 103. godišnjice održavanja Velike narodne skupštine u Novom Sadu. Pridavači su bili istoričar prof. dr Saša Marković, dekan Pedagoškog fakulteta u Somboru, i zavičajni istoričar i publicista Milan Stepanović.

Predavači Milan Stepanović i prof. dr Saša Marković

O životu i delu prvog somborskog gradonačelnika Martina Parčetića (1721-1789) govorio je Milan Stepanović, naglasivši ulogu koju je ovaj mladi somborski graničarski konjički zastavnik imo u procesu sticanja statusa slobodnog i kraljevskog grada Sombora, čije je izaslanstvo pridvodio u prigovorima na carskom dvoru u Beču, između 1745. i 1748. godine. Stepanović je rekao da je imenovanje Parčetića na čelo somborskog izaslanstva pridstavljao srićan odabir i da je upravo on na svojim plećima pono i najveći teret troipogodišnje borbe za elibertaciju Sombora. Zafaljujući njegovom diplomatskom umeću, ali i rišenosti i odlučnosti da sprovede u dilo zamisao svoji sugrađana, Sombor je uspio u svojoj namiri i Somborci su 1749. g. stali na prag građanskog društva, a njihov grad je, svega godinu posle Novog Sada, posto slobodan i kraljevski. Prilikom prvi izbora za gradska pridstavnička i izvršna tila 27-godišnji Martin Parčetić izabran je, krajem aprila 1749. godine, za prvog somborskog velikog sudiju (gradonačelnika u današnjem smislu te dužnosti). Stepanović je u svom izlaganju govorio i o nobilitaciji Martina Parčetića, koji je 1753. godine, odlukom carice i kraljice Marije Terezije, dobio titulu plemića, zbog svoji ratni i civilni zasluga. Svoje izlaganje Stepanović je završio zaključkom da značaj i nemerljive zasluge Martina Parčetića ni do danas u somborskoj istoriografiji i svisti Somboraca nisu potpuno i do kraja pripoznate, ko i da se Sombor, ko grad, sve do sada, ni jednim gestom nije odužio jednom od svoji utemeljitelja i svom prvom gradonačelniku (među 330 somborskih ulica danas nijedna ne nosi njegovo ime, nigde ne postoji ni memorijalni natpis ili ploča o njemu, a o spomeniku da i ne govorimo). Ipak, ime Martina Parčetića, prvog somborskog gradonačelnika, konstatovo je Stepanović, ostaje zapisano u istoriji grada da jasno svidoči o njegovom velikom političkom podvigu i ključnom značaju njegovi aktivnosti za nastanak građanskog Sombora.

Suzana Ostojić Kujundžić

Prof. dr Saša Marković u svom izlaganju načinio je genezu srpsko-bunjevački odnosa i bliske političke saradnje u godinama koje su prithodile Prvom svitskom ratu, a definiso je i zajedničke nacionalne interese koji su pridstavljali sponu te saradnje, posebnu imajući u vidu izloženost oba etnikuma nasilnoj mađarizaciji i nacionalnoj obespravljenosti, vidno izraženim s kraja 19. i s početka 20. stoleća. Prof. Marković je govorio i o novembarskim danima 1918. godine u Somboru, te o zajedničkoj političkoj akciji putem Mesnog narodnog veća Srba i Bunjevaca, kao i političkim osobenostima te saradnje u vrime priprema za Veliku narodnu skupštinu u Novom Sadu. Govoreći o ovom događaju, prof. Marković je objasnio zašto je suštinska bila odluka bački Bunjevaca da u novu zajedničku državu Južni Slovena ne stupe preko Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu, već putem neposrednog prisajedinjenja Bačke, Baranje i Banata Kraljevini Srbiji, kao jednoj od pobednica Velikog rata, sa nesumnjivim ugledom i velikom podrškom zapadni saveznika, pre svega SAD i Francuske.

 

Konferansije Ružica ParčetićTokom predavanja konferansije Ružica Parčetić pročitala je odlomke iz pisama Martina Parčetića, upućeni iz Beča svojim sugrađanima 1746. i 1747. godine, a pisane bunjevačkim narodnim govorom, ko i tekst zajedničkog proglasa Mesnog narodnog veća Srba i Bunjevaca u Somboru svojim sunarodnicima, od 5. novembra 1918. godine.

 

Svečanost je oplemenio nastup pivački grupa „Varošani“ i „Varošanke“ GKUD „Ravangrad“.

Projekat je podržo grad Sombor, po konkursu za NM.

 

 


FOTOGRAFIJE