Društvo, kultura, umitnost

Tri i po vika bunjevačke pismenosti

Izvor: Bunjevački media centar- Sombor   Četvrtak, 24.05.2018.


U organizaciji Regionalne kancelarije Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine u Somboru i Centra za kulturu Bunjevaca iz Subotice, u sridu, 23. maja u svečanoj županijskoj sali održano je predavanje „Tri i po vika bunjevačke pismenosti u Somboru i Bačkoj“.

01a
dr Vladimir Jerković, Nevenka Bašić Palković i Milan Stepanović

 

O najstarijim tragovima pismenosti somborski i bački Bunjevaca, od rukopisa i prvi štampani knjiga, do bunjevačke periodike, divanili su Milan Stepanović, publicista i zavičajni istoričar, Nevenka Bašić Palković, bibliotekar-savetnik i kustos iz Subotice i dr Vladimir Jerković, filolog.

Svečanost su svojim prisustvom uveličali dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, Mirko Bajić, pridsidnik IO NSBNM i Silard Janković, član gradskog veća za oblast nacionalni manjina i saradnju s virskim zajednicama u Somboru i Nataša Turkić, direktorica Gradske biblioteke “Karlo Bijelicki” u Somboru.

 02

Ovim je pridavanjom obilužena 350-ta godišnjica od najstariji tragova bunjevačke pismenosti u somborskoj varoši, al i na cilom prostoru Bačke, i 150-ta godišnjica od začetka bunjevačke periodike.

Prigodne tekstove, stihove i fragmente iz stari pisani dokumenata pročitali su Ružica Parčetić i Antun Petrović.

Na kraju svečanosti, jedini postojeći primerak „Zomborskog pravog bunjevačko-šokačkog kalendara sa slikami“ za prostu 1882. godinu koji ne posiduje ni jedna gradska il matična biblioteka u Republiki Srbiji, darivan je Zavičajnom odiljenju somborske Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ koji je u ime bibilioteke primila i zafalila se direktorica biblioteke Nataša Turkić.

06

U muzičkom dilu programa pismom su razgalile maturantkinje sridnje muzičke škule “Petar Konjović” u Somboru – Milana Dabić, Milica Nenadić i Ana Parčetić.


Video prilog: BMC

 

Galerija fotografija

 

 

Turizmolozi upoznali Bunjevce

Izvor: Bunjevački media centar - Sombor   Četvrtak, 24.05.2018.


U sridu, 23. maja, Bunjevački media centar iz Sombora ugostio je studente Prirodno matematičkog fakulteta iz Novog Sada, smer diplomirani menadžer u turizmu sa profesorima Milicom Solarević i Tinom Lukićem.

01

Tom prilikom u prostorijama Media centra, upriličena je izložba umitnički slika u tehniki slame iz fundusa Bunjevačkog kulturnog centra „Lemeški Bunjevci“ iz Svetozara Miletića.

Kako su studenti ovom prilikom obavljali terensku nastavu po Vojvodini na prvoj godini studija ko obavezni nastavni program, bila je ovo prilika da se bliže upoznaju sa tradicionalnom bunjevačkom umitnošću i sa bunjevačkom nacionalnom zajednicom.

07

Nuz prigodnu izložbu, studentima se obratila pridsidnica Bunjevačkog media centra, Stanislava Lutkić te im približila istorijat, poriklo i osnovne pripoznatljivosti bunjevačke zajednice. Što god više o umitnosti slamarenja studentima je divanio Stipan Budimčević, slamarski učitelj iz Svetozara Miletića.

Kako je izložba ostavila izuzetan utisak na profesore i studente, namira je da se od sledeće školske godine, posite vake vrste s akcentom na približavanje i upoznavanje Bunjevaca odnosno njeve kulture i tradicije uvedu u redovan program terenske nastave.

Slamarski učitelj, Stipan Budimčević je ovom prilikom ko simboličan dar poklonio profesorima, Milici Solarević – slamarski prsten i Tinu Lukiću – grb Srbije u urađen u slamarskoj tehniki.


Galerija fotografija

 

 

Održan bunjevački narodni običaj „Kraljice na Dove”

Izvor: Bunjevački media centar   Ponediljak, 21.05.2018.


U okviru realizacije projekta VI Panel konferencije KUD „Bunjevka“ u nedilju, 20. maja, na Dove organizovalo je održavanje bunjevačkog narodnog običaja „Kraljice na Dove“. Običaj su izvela dica KUDŽ „Bratstvo“ iz Subotice u avliji familije Kuntić i Bogdan. Običaj je izveden kako se to kadgod održavalo, al u uslovima savrimenog vrimena. Kraljice su bile obučene u bili šling sa kraljičkim kapama na glavi, bosi nogu i pivale su kraljičke pisme.

IMG 2641

Običaji za Dove

Kadgod su se Dove slavile tri dana. Običaj “Kraljica” se spominje još u pridkrišćanskom vrimenu, jel se tako obilužavalo buđenje prolića. Pripivi u pismama koje pivaje Kraljice je “Ljeljo”, to je ime kadgodašnje boginje prolića. Kraljice su oma posli Uskrsa počele pivat, a učila ji žena koja je u mladosti bila isto Kraljica.

IMG 2515

Kraljički pisama ima zdravo tušta al je malo zapisani a koje nisu zapisane više se i ne znaju. Kraljice su dobro morale uvižbat pisme da se ne zbunu dok pivaje. Kraljice su kadgod bile obučene u bili šlig, suknju, keceljac, košulju, mider a oko struka igrač koji se vezo na velik kukalj. Na glavi su i male krune našarane cvićom i pantljikama. Naprid je bilo malo ogledalce a priko njeg đerdan. Kadgod su kraljice išle bose, a kasnije su oblačile crne cipele.

Kraljice su bile cure od 13 do 16 godina u grupi od 8 cura, a ima kad je bilo i dva momčića obučeni ko čobani i nosili su batine pazeć da kogod ne napadne kraljice. Kraljice ako ji je bilo više dogovore se ko će kojim šorom ić. Jedna od kraljički pisama je je i pisma “Mi selu iđemo”:

“Mi selu iđemo, Ljeljo

Selo od nas biži, Ljeljo

A što od nas biži, Ljeljo

Mi mu ne iđemo, Ljeljo

Da ga porobimo, Ljeljo

Već mu mi iđemo, Ljeljo

Da ga veselimo, Ljeljo 

Kad dođu prid kuću uvate se po dvi s bilim maramama i pivaje. Kad završe domaćin im da kaki poklon, jaja, divenice el malo novaca.

IMG 2533

Kad završe pivanje odu kod glavne Kraljice tamo večeraje obično kajgane od dobiveni jaja što njim domaćica ispeče. Posli večere poklone podile pa se raziđu svojim kućama prije mraka. Kadgod su kraljice išle pivat i na drugi dan Dova.

Na Dove je običaj da se kuće zakite sa zovom, ulazna vrata, kapija. Svaka kuća ima simbol Dova.

 

„Sedam darova Duha svetog”

Mudrost – dar donošnja dobri odluka vezani za život

Razum – sposobnost razboritog (logičnog, kritičkog) rasuđivanja.

Savest – privaćanje svi dobri savita od oni koji su nam poslati.

Jakost – dar po kom možmo ostat dostojni vire.

Znanje – dar prihvaćanja istine i napritka.

Pobožnost – dar obraćenja Bogu s poštivanjem.

Stra– dar prihvaćanja Božijeg suda.

T.B.


Video prilog: Bunjevački media centar

 

Galerija fotografija

 

 
Još članaka...