Srida, 07.11.2018.

Udruženje građana „Bunjevačko Kolo” – Sombor, na izbore za Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine izašlo je samostalno, kao što je to bivalo i u prošlosti. Na izborima 4. novembra, u jednoj neravnopravnoj utakmici, osvojeno je čak 6 mandata. Bunjevačko kolo se osića apsolutnim pobidnikom, zahvaljujući Vama, jer sa osvojenih 6 od 19 mandata, ova lista je ubedljivo najbrojnija grupa u novom nacionalnom Savitu. Preostalih 13 mandata je podiljeno između nekoliko grupacija, koje su, ovaj put, odlučile izaći na izbore zajednički.

UG „Bunjevačko Kolo” - Sombor se duboko zahvaljuje svima Vama, koji ste svojim glasom dali podršku našoj listi i našem programu.

Neki naši sugrađani su, na aktuelnim izborima, očigledno zaboravili kako je lipo voliti svoj grad i kako se poštiva sićanje na naše pretke koji su temelje grada stvorili i za njega se borili.

Ali, zahvaljujući Vama, prijatelji dragi i glasovima koje ste nam poklonili, dobili smo moć da se borimo za sve nas Bunjevce, za sve Somborce i naš lipi Ravangrad. Dostojno ćemo zastupati naše zajedničke interese u Nacionalnom savitu, držeći se svih principa iz našeg programa.

Hajdemo od danas skupa graditi lipšu budućnost, za našu dicu i za nas. Vridnim radom, poštovanjem tradicije i kulture, mi ćemo zajedno pozlatiti sutra.

Izvor: Bunjevački Media Centar   Ponediljak, 05.11.2018.

Nakon održani izbora za Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine u prostorijama Savita u ponediljak, 5. novembra, održana je konferencija za štampu na kojoj su divanili dr Suzana Kujundžić Ostojić i Mirko Bajić, pridsidnica NSBNM i pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM u trećem sazivu savita, al i kandidati s liste 1 "Bunjevci zajedno", koja će, prema poslidnjim rezultatima imat 14 mista u novom sazivu Savita.

Kako je kazala dr Kujundžić Ostojić, izlaznost na teritoriji Subotice i Sombora je oko 27%, što je za 6-7% manje nego prija četri godine, a potom je iznela razloge zašto je to tako.

– Kao prvo, uviravanje od RIK-a je bilo da će svi birački spiskovi bit sređeni. Oni su zdravo "sređeni", tako da je oko 1.000 ljudi ispisano iz njega, pozive su dobili oni koji nisu upisani na birački spisak, a bili su na prošlim izborima. Oni koji su napunili 18 godina i upisani su u međuvrimenu, nit su dobili poziv, nit su se mogli pronać ko upisani. Čeljad koja su upisana, a "srićom" su i ostala na spiskovima, nisu dobila pozive. Imali smo situaciju da je čitava porodica izbrisana, situacije da u jednoj porodici od petoro, jedan dobije poziv, četvoro ne dobije. To su stvari koje su se dešavale i žao mi je što smo ko Savit bili nemoćni da bilo šta uradimo. Cila priča ima još zanimljiviji dio, velik broj ljudi nije dobio pozive, a dobijaje ji danas. Imam utisak da je bilo dosta opstrukcija – ističe dr Kujundžić Ostojić, pa nastavlja:

– Lista 1 "Bunjevci zajedno" ima oko 15 mandata, a lista 2 "Bunjevačko kolo" Sombor ima 4-5 mandata. Isticali smo u kampanji da želimo da radimo zajedno, želja nam se, u principu ostvarila, četvrti Savit tribo bi bit primer i nama i svima ostalima da sve što smo radili dobro nastavimo, da osvežimo svoje redove i krenemo punom parom naprid.

Nacionalni savit triba bit konstituisan u roku od 20 dana od objavljivanja zvanični rezultata, a kako divani Mirko Bajić, pridlog će bit da dr Suzana Kujundžić Ostojić ponovo bude pridsidnica.

– Po onome što su sada najnoviji podaci, virovatno će lista 1 imat 14 mandata, no, fale podaci iz okolni mista, pa još ne znamo konačne rezultate. Nemamo konačne rezultate ni iz Sombora iz jedne proste, al nevirovatne činjenice, da tamo nismo imali naše pridstavnike u biračkim odborima. Na poziv Grada Sombora smo dali pridloge sa oko 40 imena za članove birački odbora, samo dvoje je prihvaćeno, i to na mistima di Bunjevaca nema.

I Bajić se osvrnio na (ne)upućivanje poziva biračima.

– Tamo di su birači obavišteni, a Sombor je sridina di su zaista obavišteni, izlaznost je blizo 60% upisani. U Subotici, di su pozivi stigli na vrime, izlaznost je priko 35% i do 40%, a tamo di nisu dobili pozive, a znamo da sigurno nisu, izlaznost do 10% posto. To je u Subotici smanjilo izlaznost, drastično, tako da je Subotici ona na nivou od oko 20%. Ozbiljna kritika iđe na račun oni koji su tribali to da urade – divani Bajić, a potom zaključiva:

– Rezultate smo prihvatili kakvi su, nije prvi put da početak rada novog saziva donosi tisan rezultat. No, to nije problem, najavili smo ranije da želimo da Savit bude konstituisan tako da radimo zajedno u interesu svi Bunjevaca, a ne u onome ko je važniji u ostvarivanju prava pojedinačno. Komunikacija se odvija i sa pridstavnicima druge liste, iskreno se nadamo da ćemo napravit Savit ne jedni protiv drugi, nego zajednički.

N. S.

Video prilog: BMC

Srida, 31.10.2018.

Nacionalni savit je institucionalni oblik organizovanja nacionalne manjine u Republiki Srbiji. Po osnovu Zakona, Nacionalni savit pridstavlja nacionalnu manjinu i ima ovlašćenja u oblastima: obrazovanja, kulture, informisanja i službene upotribe jezika.

Sve ustanove i udruženja, koja su u okviru nacionalne zajednice osnovana, imaje obavezu da u ostvarivanju svoji ciljova i zadataka, sarađivaje s Nacionalnim savitom i rade u duhu strategije koju Nacionalni savit donosi u oblastima za koje je nadležan.

Naš je cilj da se na pridstojećim izborima ponovo izabere Nacionalni savit koji će nastavit radit u interesu bunjevačke nacionalne manjine, onako ko što sadašnji Nacionalni savit s uspihom ostvariva potribe i prava koja bunjevačka zajednica ima u Republiki Srbiji.

Krenićemo u podilu imovine izmed bunjevačke i hrvatske nacionalne manjine, koja dosad nikad nije pokrenuta. Tako više ni BNS, ni mnoga druga naša udruženja neće više bit brez osnovni uslova za rad – krova nad glavom.

Insistirat i dalje na izjašnjenju Pokrajinski vlasti po pitanju Naredbe iz 1945. godine i administrativnom ukidanju Bunjevaca.

Pomoć Bunjevcima u svim sridinama di žive, održavanjom zajednički sastanaka s narodom i BNS-om di bi se naglasile infrastrukturne potribe našeg naroda, kulturne, zdravstvene i svake druge. BNS će te zahtive upućivat na onaj nivo vlasti di se ti problemi mogu rišit (asfaltiranje ulica, popravka prostorija udruženja…).

U oblasti kulture nastavićemo radit na osnaživanju i ujedinjavanju bunjevački udruženja i zajedničkom dilovanju. „Centar za kulturu Bunjevaca” i dalje će podržavat projekte i manifestacije od značaja za zajednicu. Kako bi kultura Bunjevaca dobila svoje zasluženo misto, od lokala, Pokrajine, Republike, pa i izvan naše države. Podržaćemo Bunjevačku maticu da radi na polju nauke, izdavaštva, ko i u angažovanju stručni i mladi ljudi koji bi se ovim oblastima bavili.

U oblasti obrazovanja nastavićemo s izradom udžbenika za osnovnu škulu, ko i za sridnju škulu. Insistirat i dalje na otvaranju lektorata u Somboru el u Novom Sadu, di bi se na stručnom i visoko akademskom nivou radilo na izradi bunjevačke istorije, prikupljanja bunjevačke književnosti i njezino opisivanje u okviru antologija, usavršavanje standarda jezika i plasiranje bunjevački etno kulturni sadržaja svim mladim akademskim građanima, a posebno studentima koji pripadaje bunjevačkoj zajednici.

U oblasti informisanja radićemo i dalje brzo, efikasno i na svim vrstama medija koji su danas dostupni: od „Bunjevački novina”, „Tandrčka”, „Bocka”, internet stranice, radio emisija, tv emisije „Spektar” na RT Vojvodine, fejsbuk stranici…Kroz informisanje promovisaćemo standard bunjevačkog jezika, demokratsko i otvoreno informisanje.

U oblasti službene upotribe jezika radićemo na tom da standard bunjevačkog jezika zaživi u svim sridinama di živi naš narod. Trudićemo se da prava iz ovog segmenta proširimo na što više dilova. Tako u skorijem vrimenskom periodu očekivamo prominu naziva izbornog predmeta bunjevački govor u bunjevački jezik. Upoznavanje drugi nacionalni manjina izvan Republike Srbije o lipoti i vridnosti bunjevačkog jezika, putom naučni skupova, koje ćemo organizovat i koje ćemo positit.

To je moguće ostvarit samo ako dilujemo složno, svi zajedno, udruženi u tom cilju da se ostvare sva prava koja pripadaje Bunjevcima ko autohtonoj nacionalnoj manjini u Republiki Srbiji, na isti način ko što to ostvarivaje i svi drugi.

Mi ne želimo da se naša udruženja i ustanove pritvore u političke ekspoziture, bilo one većinske el manjinske, već naprotiv, u udruženja i institucije čija su vrata otvorena svakom Bunjevcu i Bunjevki da iskaže svoje potencijale, želje i razmišljanja o svojem narodu.

Listu broj 1 u ovim planovima, al i rezultatima koji su postignuti u protekle četri godine podržala su sva bunjevačka udruženja osim UG „Bunjevačko kolo” u Somboru. Njev rad i u protekle četri godine u Nacionalnom savitu svodio se na opoziciono dilovanje, nerealne materijalne i kadrovske zahtive prema BNS-u, otvoreno političko dilovanje prema svojem članstvu i ciloj bunjevačkoj zajednici, upućivanje kritika BNS-u brez jasni modaliteta rišenja onog što smatraje rđavim. Kritikovanja radi kritikovanja, jedan od najbolji primera je analiza Bunjevačkog ričnika, koji očigledno od nji niko nije imo u rukama, kad divane da u njemu nema riči iz Sombora i okoline. Potpuno opstruisanje UG „Bunjevačko kolo” na polju obrazovanja u Somboru, di unatrag tri godine nema upisanog ni jednog đaka koji uči bunjevački, iako ji je godinama unatrag bilo. Ovako ponašanje prema BNS-u prililo se i na odnose med Bunjevcima u Somboru koji su zbunjeni ovakim stanjom, pogotovo posli istiravanja Josipa Bošnjaka, Ružice Parčetić i Marije Šamu iz ovog udruženja. Oni su bili med prvima, a mnogi su očli i sami, kad su uvidili di sve to vodi.

BNS je uvik podržavo Bunjevce u Somboru, imo blagonaklonu želju za favorizovanjom rada „Bunjevačkog kola” kako bi se što bolje očuvala malobrojna bunjevačka zajednica u ovom gradu. S ovim pristupom će se nastavit i dalje, pružene ruke za saradnju, al nuz obostrano poštivanje, uvažavanje, isticanje stručni i konkretni saradnika s druge strane, sve u cilju boljitka bunjevačke zajednice.

Udruženje građana „Bunjevačko kolo” Sombor izlazi i na ove izbore za Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine samostalno, kako je to činilo i u ranijim vrimenima. Na izborima za prošli saziv, prija četri godine, je bilo devet lista, a ovaj put samo dvi. Dal je to dobro el nije, ne vridi tušta diskutovat o tom, al je svakako bolje da postoje dvi liste neg da postoji samo jedna, kako su to, čini nam se, mnogi i priželjkivali. Postojanje samo jedne liste na izborima, vratilo bi nas u nika davna vrimena kad su pojave da se bira jedan kandidat od jednog kandidata bile sasvim uobičajena i normalna stvar, a da podsitimo, u to vrime kad se tako biralo, Bunjevci nisu bili priznati, nije bilo slobodno kazat da si Bunjevac. Sigurno da je lista broj 2 - „Bunjevačko kolo” ovaj put vratilo smisao izborima za Nacionalni savit Bunjevaca. Istini za volju, i u prošlom mandatu je „Bunjevačko kolo” učestvovalo u radu Savita s dva mandata, tako da se ne mož kazat da je lista naši protivkandidata zajednička lista prošlog saziva Savita, već njegovog dila. Na proslavi 18 godina od reosnivanja somborski Bunjevci su pokazali da cine i vole „Bunjevačko kolo” i da su nam oni dokaz da smo na pravom putu. U sklopu ove kampanje za izbor Nacionalnog savita prošle nedilje je formiran ogranak „Bunjevačkog kola” u Svetozaru Miletiću.

Što se tiče kulture, mi iz UG „Bunjevačko kolo” mislimo da je tom posvećeno u poslidnje vrime vrlo malo pažnje. Naime, kada se osvrnemo unatrag, vidimo da je za manifestacije, za udruženja, koja svakako jesu nosioci kulturni zbivanja, izdvajano sve manje i manje novaca. Nisu novci od prisudnog značaja za očuvanje kulture i tradicije, za održavanje manifestacija, al imaje ogroman značaj. Dokaz da mož skoro brez novaca upravo je „Bunjevačko kolo” iz Sombora, koje sve svoje aktivnosti sprovodi na volonterskoj osnovi, al imamo i mi troškova koje izmirujemo, u prvom redu nuz veliko razumivanje Grada Sombora. Mi smo sigurni da je potribno ubuduće izdvojit mnogo više sridstava za aktivnosti udruženja, za kulturne događaje, neg što je dosad izdvajano, a izdvajano je sve manje i manje. Nije poso Nacionalnog savita da niguje kulturu i tradiciju, neg da stvori ambijent za udruženja, kulturnoumitnička društva, grupe ljudi i pojedince. To je isto ko što nije zadatak države da vodi privredu, neg je to zadatak privrednika, a država ima zadatak da stvori ugodan ambijent i dobre uslove za razvoj privrede.

Ovaj treći saziv je ostvario značajne rezultate, prija svega, izdvojili bi uspih na utemeljenju i standardizaciji bunjevačkog jezika, izdavanja Ričnika i Gramatike, mada je na Ričniku i Gramatiki potribno još tušta radit, al je rezultat samog izlaska na svitlo dana nemirljiv uspih. Jedino što u Ričniku nema riči somborski Bunjevaca, al smo sigurni da će ji u slidećem izdanju sigurno bit. Ovaj saziv će se pamtiti i po inicijativi za ukidanje majskog Dekreta iz 1945. godine, kojim se Bunjevci i Šokci imaje pisat ko Hrvati. Očekivamo uskoro da se taj Dekret proglasi ništavnim. Međutim, imamo utisak da se prithodni saziv više bavio samim sobom, da se polagano sužavo krug ljudi koji su aktivni med Bunjevcima, da smo se olako odrekli tušta kvalitetni i dobronamirni, baš u prithodnom mandatu. Cifre to neumitno divane i to je jedan od najvažniji zadataka slidećeg saziva.

Zakonom o nacionalnim manjinama nacionalni saviti se staraju o četri oblasti. To je Savit radio na sasvim zadovoljavajuć način i dosad, al to nije dovoljno za opstanak i prosperitet nacije, tako da tu ne smi bit kraj našem dilokrugu rada. Ko i nacionalni saviti drugi nacionalni manjina u Srbiji, i mi moramo prihvatit odgovornost i za ekonomsko stanje naše nacionalne manjine. Ukoliko se ne budemo bavili i ekonomskim pitanjima, ekonomskim položajom naši Bunjevaca, ukoliko ne poboljšamo u budućnosti obrazovni nivo pripadnika naše nacionalne manjine, našoj se, bunjevačkoj naciji ne piše dobro u budućnosti. Nuz ovo, u našem programu i stoji da ćemo se zalagat za poboljšanje infrastrukture u svim naseljima di Bunjevci žive, dal kroz Savit el kroz druge institucije. Ovo se posebno odnosi na salaše di su Bunjevci vrlo brojni.

Gledajući informisanje i novine vidimo da relativno mali broj lica piše za novine. Virujemo da je moguće i potribno uključit veći broj Bunjevaca, upravo iz udruženja i kulturno-umitnički društava, pa nek oni obavištavaje o svojim aktivnostima o svom radu. Time ćemo imat veći broj ljudi koji će uzet aktivno učešće u životu bunjevačke zajednice, a nuz to, imaćemo i obavištavanje o većem broju aktivnosti, više će se Bunjevaca i pojavljivat u sridstvima informisanja, jel nama su, svakako, zdravo važne aktivnosti članova Savita, al su nam važne i reportaže o životu i radu Bunjevaca, o onim svakodnevnim stvarima na šta se žale i čemu se vesele naši ljudi na salašima, na selima, u varoši...

Nacionalne manjine, da bi uopšte bile u priliki zatražit mogućnost da se na njevom jeziku i pismu izda udžbenik, moraje prithodno izvršit standardizaciju jezika. Tako je i bunjevačka nacionalna manjina nakon usvajanja, odnosno završetka rada na standardizaciji bunjevačkog jezika, dospila do pozicije da se već štampaje i udžbenici za učenike osnovni škula koje izučavaje predmet bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Taki udžbenik se izdaje samo u slučaju kad se na jeziku i pismu nacionalne manjine izvodi obrazovno – vaspitni rad. Čitavi 15 godina je bilo potribno da se proglasi standard bunjevačkog jezika. Priručnik za gramatiku i pravopis, ko i Ričnik, koji tribaje izać do kraja ove godine. Za pripremu, pisanje i štampanje ovog izuzetno bitnog dokumenta za nas Bunjevce, bilo je potribno nikoliko godina teškog terenskog rada i istraživanja, s praćenjom najčešći jezički pojava, prija svega ikavice, koja je na području Sombora i Subotice dobro očuvana, u smislu korišćenja glagolski i imenski nastavaka,ko i načina korišćenja padeža.Naime, maternji jezik je kamen temeljac za svaku nacionalnu manjinu radi očuvanja nacionalnog identiteta. Kroz istoriju, Bunjevci su se samoidentifikovali, tako da sad imamo naš jezik, naš govor i naš pripoznatljiv dijalekt. Osim tog, formiranje Zavoda za kulturu, kojem teže i Bunjevci, je krovna potriba za isticanjom habitusa uopšte naroda i naravno ponaosob svake nacionalne manjine, pa tako i naše, bunjevačke.

Nuz obrazovanje kadrova koji će u budućnosti čuvat jezik, nigovat tradiciju i kulturu Bunjevaca, posebnu pažnju moramo posvetit opštem obrazovanju Bunjevaca, ko priduslovu opstanka Bunjevaca na ovim prostorima. Ovo je mnogo bitnije neg što na prvi pogled izgleda. Uvaženi profesor Aleksandar Raič je u jednoj svojoj studiji došo do frapantnog podatka da je opšteobrazovni nivo bunjevačke populacije na nezasluženo niskom nivou. Jedan od razloga tome leži u činjenici da su naši Bunjevci, vridni domaćini, ostajali na imanjima, a do prija dvadesetak godina se smatralo da za radit zemlju ne tribaje škule.

Opšte obrazovanje i stručnost u raznoraznim profesijama su priduslov da nam se naša pisma čuje u budućnosti.

Uostalom, triba da težimo da u Nacionalnom savitu side ugledni i ostvareni Bunjevci, koji su ostvarili ozbiljne i zavidne karijere u svojim profesijama, koji su ekonomski nezavisni, a da u bunjevačkim inistitucijama rade stručnjaci, obrazovani i osposobljeni upravo za oblast kulture, etnolozi, lingvisti i svi oni čija su znanja i stručnost vezani za poznavanje i nigovanje posebno bunjevačke kulture i tradicije.

Jedino tako će se naša pisma, naš jezik, naša kultura i tradicija još dugo čut i vidit. Sve ostalo je kratkog daha i neće dugo trajat...