BKC „Bajmok“

„Od krpenjače do reprezentativca“

 IMG 9202

 

   U petak, 30. avgusta, Bunjevački kulturni centar „Bajmok“ upriličio je premijerno prikazivanje dokumentarnog filma o jednom znamenitom Bajmočaninu, Bunjevcu, sportisti. Rič je o Aleksandru Marganiću (1914.-2010.) koji je proslavio Bajmok, pa i Suboticu, još za vrime Kraljevine Jugoslavije, pa je njemu u čast ove godine „Dane bunjevačke kulture u Bajmoku“, BKC „Bajmok“ započo filmom „Od krpenjače do reprezentativca“.

   Aleksandar Marganić bio je šnajder, koji je od svoje mašine ipak više volio fudbal, a proslavio se ko jedan od najbolji igrača pridratne Jugoslavije. Njegova ljubav iz ditinjstva, fudbal, kasnije mu je prirasla u životnu priokupaciju, posto je odličan fudbaler. Vrhunac njegove karijere bilo je učešće u reprezentaciji pridratne Jugoslavije. Posli II svitskog rata vraća se u Bajmok di oživljava bajmočki fudbalski klub...

Iste večeri pridstavljen je i Festivalski bilten s prošlogodišnjim receptima za ila koja su se pripravljala na VII Etno festivalu bunjevački nacionalni ila.

 

 

Kliknite na fotografiju da biste je uvećali

 

 

Bunjevački nacionalni savit

Pridaja dužnosti u BNS

BNS 01

 

   Posli tačno misec dana od kako je u Bunjevački nacionalni savit stiglo Rešenje Ministarstva pravde i državne uprave, kojim se raspušta BNS i imenuje Privremeni organ upravljanja, u utorak 20. avgusta izvršena je primopridaja dužnosti izmed dosadašnjeg pridsidnika Savita, Branka Pokornića i pridsidnika Privremenog organa upavljanja, mr Suzane Kujundžić Ostojić.

Kako smo već ranije i pisali, ostali članovi Organa su Branko Pokornić, Dragan Kopunović, Kata Kuntić i Nikola Babić.

   Zadatak Privremenog organa upravljanja biće obavljanje tekući poslova i završavanje započeti, poput izdavanja udžbenika, standardizacije bunjevačkog jezika, upisa dice na izborni predmet bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture, organizovanje nacionalni praznika... Privremeni organ upravljanja funkcionisanje sve do izbora novog Nacionalnog savita, koji se očekivaju u junu 2014. godine.

 

BNS 02

 

 

Dužijanca 2013

Bunjevci na Veliku Gospojinu obilužili svoj nacionalni praznik – Dan Dužijance

 LR 2689

 

Bunjevački nacionalni savit je 15. avgusta, na Veliku Gospojinu, svečanom akademijom obilužio jedan od svoja četri nacionalna praznika - Dan Dužijance.

 

   Proslava Dužijance počela je okupljanjom isprid „Bunjevačke matice” otkaleg je krenila povorka od 215 učesnika obučeni u bunjevačku narodnu nošnju.

   U centru Subotice svečana povorka je odigrala bandašicino kolo, posli čega su sve zvanice i gosti nastavili dalje ka spomen bisti popa Blaška Rajića di su bandaš i bandašica položili vinac.

   Naposlitku su svi prisustvovali svečanosti u Velikoj vićnici Gradske kuće, koja je otpočela intoniranjom himne Srbije i bunjevačke svečane pisme, a najsvečaniji trenutak bio je kad su ovogodišnji bandaš i bandašica, Nebojša Jurić i Bojana Svrkota, članovi Kulturno-umitničkog društva „Aleksandrovo” pridali Branku Pokorniću, pridsidniku Bunjevačkog nacionalnog savita, kruv od novog žita i krunu ispletenu od slame. Nji su pratili bandaš i bandašica sa somborske Dužionice, Miloš Vodeničar i Emina Zlatar, koji su takođe Pokorniću pridali krunu ispletenu od žita sa somborski polja.

   O značaju Dužijance za Bunjevce, pridsidnik Savita bunjevačke nacionalne manjine, Branko Pokornić je kazo:

- Bunjevci su odabrali da jedan od četri nacionalna praznika bude Dan Dužijance, 15. avgust, na Veliku Gospojinu. Za nas je ovo važno zato što je žetva jedan poso koji su Bunjevci uvik završavali uz radost i počast, samim tim što su obezbidili za svoju familiju dosta kruva. Bunjevci poštivaje kruv više od sveg drugog – sve mož ispast s astala, i kobasica i šunka, al komad kruva kad padne s astala, Bunjevac ga uvik digne, malo ga očisti i pojide, jer je taj kruv božanstven i on se ne mož i ne smi bacat.

   U pozdravnom govoru kojim se obratio prisutnim gostima, Pokornić je kazo da Dužijanca pridstavlja najlipši sačuvani običaj kod Bunjevaca. On je istako da je Dužijanca važan pokazatelj bunjevačke nematerijalne kulturne baštine koju treba zaštititi i slaviti.

   Mr Suzana Kujundžić Ostojić osvrnila se na značaj Dužijance kod Bunjevaca i kazala da se ovom velikom prazniku svi Bunjevci zajedno raduju.

- Kod Bunjevaca je na Dan Dužijance i na Veliku Gospojinu jedan poseban osićaj ponosa, i ushićenja u srcu. Bez obzira da li je obro njivu, il ima samo tolko zemlje kolko u saksiji kod kuće, valjda to bunjevački geni taj dan prorade, i svi se radujemo novom kruvu, jednom novom ciklusu i nadamo se jednoj boljoj godini nego ovoj što je bila iza nas.

   I Branko Pokornić i mr Suzana Kujundžić Ostojić istakli su važnost da se Dužijanca ponovo slavi kao gradska manifestacija u pravom smislu te reči i da na taj način bude proslava svih građana Subotice.

  Gradonačelnik Subotice, Modest Dulić, čestitao je Bunjevcima nacionalni praznik i poželio svima da uživaje u ovoj tradicionalnoj Bunjevačkoj svečanosti.

- Ovo je prilika da se zahvalimo ratarima koji su svojim radom, trudom i znojem omogućili svima nama hleb u narednih godinu dana, a isto tako da se zahvalimo i Bogu što je čuvao plod od elementarnih nepogoda. Dužijanca predstavlja sinonim za žito, a ono ima značaj hrane koja je neophodna za život, ali je i simbol zajedništva. Dužijancu kao manifestaciju po kojoj je grad poznat treba doživljavati kao zajedničku i u njoj treba da uživamo svi mi Subotičani.

   U okviru svečanosti Jelena Brkić iz Tavankuta pročitala je pismu „Žetva”, a muzički dio programa upotpunila je vokalna solistkinja Tamara Babić sa tamburaškim orkestrom „Sledbenici Tumbas Pere Haje”.

   Med gostima svečanosti, porid gradonačelnika Subotice, Modesta Dulića, prisutni su i bili načelnik severno-bačkog okruga, Nikola Repac, član opštinskog veća zadužen za informisanje, Oto Buš, pridsidnik regionalne privredne komore u Subotici, Slobodan Vujinović, članica gradskog veća grada Subotice, zadužena za obrazovanje, prof. dr Etela Jerinkić, pridstavnici Nacionali savita nacionalni manjina, pridstavnici kulturni institucija grada Subotice, odbornici gradske skupštine, članovi Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, ko i pridstavnici bunjevački institucija kulture i informisanja iz Baje, Kaćmara, Novog Sada, Sombora i Subotice.

 

Album 1:

 

Album 2:

Album 3:

Album 4:

Kliknite na fotografiju da biste je uvećali