Na Skupštini grada Subotice usvojena je izmena Statuta grada u kojoj se tradicionalni naziv mesta „Bački Vinogradi“, navodi kao „Kraljev Brig“ na hrvatskom jeziku.

Ovakav postupak gradske Skupštine je nedopustiv i predstavlja direktan napad na prava bunjevačke nacionalne manjine i osporavanje prava Bunjevcima na autohtonost i svoj maternji jezik. Naime, naziv mesta na hrvatskom jeziku morao bi biti „Kraljev Brijeg“, a ne „Kraljev Brig“, jer je to naziv na bunjevačkom jeziku.

Ovaj postupak je još jedan dokaz u nizu, da se „Naredba GNOOV“ iz 1945. godine, kojom se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu, i danas nezvanično primenjuje.

Prošlo je više od dve godine od kako je Skupštini Vojvodine zvanično podneta inicijativa da se donese Dekleracija, kojom bi se ova naredba ocenila aktom asimilacije i onemogućila njena primena danas, a da ništa nije preduzeto.

Postavljamo pitanje, da li je to nečinjenje pokazatelj da je politika današnje vlasti u Republici Srbiji, da se dozvoli tiha asimilacija Bunjevaca u Hrvate, tako što se omogućuje predstavnicima hrvatske manjine da i danas, u duhu te sramne Naredbe, Bunjevce smatraju Hrvatima, bunjevački jezik prikazuju kao narečje - dijalekt hrvatskog jezika, bunjevačku kulturu i tradiciju prikazuju kao hrvatsku, i da „hrvatizuju“ bunjevačka udruženja, a da se ništa ne preduzima, nego naprotiv pomaže aktima vlasti i sredstvima iz javnih izvora?       

Subotica, 27. 02. 2019.

Predsednik SBB

Mirko Bajić

Svečanom sidnicom u Plavoj sali Gradske kuće u Subotici, Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine proslavio je drugi u nizu nacionalni praznika Bunjevaca „Dan osnivanja prvog Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine – 23. februar“.

Svečana sidnica počela je podnošenjom Izvištaja o radu BNS-a za poslidnji godinu dana. Druga tačka bila je rezervisana za dodilu priznanja koja su prija par godina ustanovljena od strane Savita, a dodiljivaje se za poseban doprinos u nikoliko oblasti. Treću tačku Dnevnog reda, al i nacionalni praznik, obilužilo je pridstavljanje Rečnika bačkih Bunjevaca (Ričnika bački Bunjevaca) u izdanju Matice srpske, te Gramatičkog i pravopisnog priručnika bunjevačkog jezika, čiji je izdavač Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine.

– Tokom protekle godine, posli izbora za nacionalne savite nacionalni manjina, oformili smo četvrti saziv Savita. Prošle godine izašo je i nov Zakon o nacionalnim savitima i nacionalnim manjinama u čijem smo pripravljanju uzeli učešće, a godinu smo ispratili objavom u Prosvitnom glasniku da je izborni predmet bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture preimenovan u bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture. Odobreni su i Planovi i programi za izučavanje izbornog predmeta u sridnjim škulama, a nuz to, iz štampe je izašo i Ričnik bački Bunjevaca koji smo zdravo dugo čekali. Nema situacije, riči i stvari u bunjevačkom jeziku koje se ne nalaze u njemu. Takođe, završili smo Gramatički i pravopisni priručnik za bunjevački jezik koji zahtiva još tušta rada, poput onog na Ričniku, al će, zasad, on bit dovoljan za pridavače i novinare koji se služe bunjevačkim jezikom, ko osnova za dalji rad i određeni standard bunjevačkog jezika. U narednom periodu očekiva nas poso oko izbornog predmeta za sridnje škule. Logično bi bilo, s obzirom na to da imamo izborni predmet za buduće pridavače na Pedagoškom fakultetu, etno-kulturna istorija Bunjevaca, kad bi u narednom periodu imali lektorat za bunjevački i na univerzitetskom nivou – kazala je tom prilikom pridsidnica NSBNM dr Suzana Kujundžić Ostojić.

Prisutne je isprid lokalne samouprave i gradonačelnika Subotice Bogdana Labana pozdravila i praznik čestitala Miroslava Babić, članica Gradskog vića zadužena za oblast kulture, a čestitkama su se pridružile pridstavnice Ministarstva prosvite, nauke i tehnološkog razvoja i Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice.

– Nacionalna šarolikost Subotice je deo njene istorije, kao i Bunjevci koji su ostavili i ostavljaju svoj trag u stvaralaštvu. Najveći broj nacionalnih saveta svoja sedišta imaju upravo u našem gradu, bunjevački, hrvatski i mađarski, a tu su i predstavništva Nacionalnog saveta Jevreja i Nemaca. Lokalna samouprava će i u narednom period biti podrška manjinama u oblasti kulture, prosvete, informisanja i očuvanje tradicije Bunjevaca – naglasila je članica Gradskog vića.

Spisak dobitnika posebnih priznanja od strane Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine:

Zvonko Bogdan - „POSEBNO PRIZNANJE NSBNM Ivan Antunović” (dodeljuje se za posebni doprinos na očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca);

Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice – „Priznanje NSBNM Mijo Mandić” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca);

Ministarstvo prosvite, nauke i tehnološkog razvoja – „Priznanje NSBNM Mijo Mandić” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca);

Martin Hencelman – „Priznanje NSBNM Ambrozije Šarčević” (dodeljuje se za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada o Bunjevcima);

Marija Bojanin (posthumno) – „Priznanje NSBNM Ambrozije Šarčević” (dodeljuje se za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada o Bunjevcima);

Nevenka Bašić Palković – „Priznanje NSBNM Mara Đorđević Malagurski” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti kulture / odnosno / rodne ravnopravnosti Bunjevaca);

Nataša Stantić – „Priznanje NSBNM - Kalor Milodanović” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti informisanja na bunjevačkom jeziku);

Siniša Tikvicki – „Priznanje NSBNM - Kalor Milodanović” (dodeljuje se za vrhunski doprinos u oblasti informisanja na bunjevačkom jeziku).

N. S.

Izveštaj sa sidnice: BMC

Video prilog: BMC

Galerija fotografija

U organizaciji Bunjevačkog edukativnog centra Ambrozije Šarčević” i Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca” u četvrtak, 21. februara, u prostorijama Bunjevačke matice održana je naučna tribina „Dan maternjeg jezika”. Bila je to prilika i da se u bunjevačkoj zajednici priključe obilužavanju Međunarodnog dana maternjeg jezika, al i da se prodiskutuje u aktuelnoj temi bunjevačkog jezika.

Prisutni su prvo mogli pogledat intervju s prof. dr Rankom Bugarskim, poznatim lingvistom, koji je divanio na temu „Trenutno stanje u lingvistici i očuvanje maternjeg jezika”. Nevenka Bašić Palković je divanila na temu „Maternji jezik u vrime priporoditelja i posli 1918. godine”, a Sandra Iršević je pridstavila svoje istraživanje na temu „Identitet i bunjevački jezik kod dice u Subotici”. Tribinu je zaključila dr Suzana Kujundžić Ostojić, nuz temu „Kratka istorija bunjevačkog jezika”.

– Na ovom svitu postoji ogromna šarolikost kad je u pitanju jezik, to je jedan velik i bitan dio identiteta svake osobe koja ga divani. Mislim da u našoj sridini o jeziku triba tušta divanit. Mi još uvik imamo društvenu stigmatizaciju kad divanimo naš maternji jezik javno. Doživljavamo ga ko štogod izuzetno lično, privatno, zato što se on, učio, prinosio i koristio zdravo dugačak period samo u porodicama. Samim tim što smo ga uveli u škule prija jedanajst godina i da se trudimo, stvara se mogućnost da rastu nove generacije u drugačijim okolnostima – kazala je, izmed ostalog, dr Kujundžić Ostojić.

N. S.

Video prilog: BMC

Galerija fotografija