SAOPŠTENJE SBB

U VEZI OSPORAVANJA DA BUNJEVAČKI JEZIK BUDE SLUŽBENI U SUBOTICI

│ Izvor: SBB │ Nedilja, 18.04.2021. │

Stavovi koje javno iznose protivnici uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici, su uvridljivi na nacionalnoj osnovi, nisu u skladu sa ljudskim i manjinskim pravima i narušavaju međunacionalne odnose... Zahtivamo da se to promini.

Poznata je činjenica da su Bunjevci u bivšoj SFRJ bili nacionalno diskriminisani, i bez obzira na ličnu izjavu smatrani Hrvatima. Takav odnos prema Bunjevcima je bio na temelju poznate Naredbe državne vlasti iz 1945-te godine – „da se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu“. Na temelju te naredbe bunjevački jezik je smatran dijalektom hrvatskog jezika, što je samo po sebi besmislica jer ni hrvatski jezik nije bio u to vrime samostalan jezik nego u sklopu srpskohrvatskog jezika.

Uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotribu ni na koji način se ne ugrožavaju, ukidaju ili umanjuju, prava bilo koje nacionalne zajednice u gradu Subotica, te samim tim nema razloga za osporavanje od strane bilo koje nacionalne zajednice u Subotici, da se ovaj postupak sprovede.

Osporavanja koja iznose u istupima političari isprid hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, i nekih krugova u Hrvatskoj, smatramo narušavanjem međunacionalni odnosa, nepoštovanjem ljudski i manjinski prava, i vriđanjem na nacionalnoj osnovi, jer u suštini iznose stav da Bunjevci nisu autohtona nacionalna manjina, nego etnička grupa Hrvata, ili kako to u žargonu definišu – „bunjevački Hrvati“ i da bunjevački jezik nije maternji jezik Bunjevaca nego dijalekt hrvatskog jezika. Zaista je neshvatljivo i neprihvatljivo da i danas zastupaju stav, koji proističe iz navedene Naredbe iz 1945-te godine – da su Bunjevci Hrvati, kao da je taj akt i danas u zvaničnoj primeni.

Očekujemo da lokalna vlast i pridlagač izmena statuta grada, takve stavove koji osporavaju uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu, negiranjem autohtonosti Bunjevaca, ne uvažavaju jer nemaju ni pravnog, ni moralnog, ni etičkog osnova, i da se bunjevački jezik uvede kao službeni jezik u gradu kako je i pridloženo.

Subotica, 18.04.2021. godine

Mirko Bajić, pridsidnk SBB

BUNJEVAČKI NACIONALNI SAVIT

Saopštenje za medije

Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine na svojoj 14. sidnici, pored redovni tačaka dnevnog reda, odlučio je i da apeluje na svoju nacionalnu zajednicu – na Bunjevke i Bunjevce da se pelcuju protiv Kovida 19 i na taj način sačuvaje svoje i zdravlje svoji bližnji i svi ostali s kojima stupaje u kontakt.

Apelujemo na sve one koji se još nisu pelcovali nek to urade, nuz savit svojeg doktora što prija, sotim da svi mi zajedno uskoro pobidimo ovu opaku bolest sa što manje žrtava, da se vratimo normalnom životu, našim redovnim poslovima, da se što prija uvatimo u kolo, slavimo našu Dužijancu - Dužionicu još ovog lita i to brez maski.

Pelcujte se -  od nas zavisi!

Saopštenje Saveza bačkih Bunjevaca

Zahtev za demanti iznetih tvrdnji Tomislava Žigmanova

│ Izvor: SBB │ Utorak, 23.03.2021. │

Tomislav Žigmanov, u ime takozvanih „bunjevačkih Hrvata“, uporno iznosi neistinite i uvredljive kvalifikacije u odnosu na mene lično i u odnosu na građane koji se izjašnjavaju kao Bunjevci.

Ne želim da ulazim u javnu polemiku, jer je to besmisleno, i ispod svakog nivoa normalne komunikacije, ali sam obavezan da iznesem demanti na javno iznete neistine gospodina Žigmanova, iznete u emisiji „IZRAVNO“ 21.03.2021 godine. Na javnom servisu RADIO-TELEVIZIJA VOJVODINE, da sam na funkciju potpredsednika („dopredsjednika“) Skupštine grada Subotice, „došao po tripartitnom odnosu da mora biti jedan Mađar, jedan Srbin i jedan Hrvat“, što po njemu znači da sam izabran kao predstavnik Hrvata, i da me to, kako je u najavi izneto, „povezuje sa hrvatskom zajednicom“.

Istina je:

■ da sam na izborima 1996. godine, izabran za odbornika na listi grupe građana,

■ da sam biran za jednog od dva potpredsednika grada,

■ da sam se do proglašenja Bunjevaca kao nacionalne manjine, tada u SRJ, izjašnjavao kao Jugosloven,

■ da nikada, ni tada a ni sada, Statut grada Subotice nije propisivao nekakav „tripartitni odnos“ i obavezu da se bira jedan Mađar, jedan Srbin i jedan Hrvat, na funkcije,

■ da sam za izbor podpredsednika Skupštine imao protiv kandidata predstavnika DSHV-a, Čović Ivana, i da sam izabran sa 54 glasova u odnosu na 8 glasova koliko je imao protivkandidat.

Dokaz: izvod iz zapisnika Skupštine, i Službenog lista grada Subotice.

S obzirom, da me ovakva izjava i tvrdnja gospodina Žigmanova, vređa na nacionalnoj osnovi i da mi nanosi ogromnu moralnu i političku štetu, kao predsedniku političke stranke koja zastupa Bunjevce i kao člana Nacionalnog saveta Bunjevaca, ZAHTEVAM u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima, javno izvinjenje i demanti iznetih navoda u skladu sa dostavljenim dokazima, u istoj emisiji na javnom servisu RTV.

Molim da me pismeno obavestite o objavljenom demantiju.

Mirko Bajić, predsednik SBB