Saopštenja i konferencije

 


Konferencija za štampu Saveza bačkih Bunjevaca

 │ Izvor: BMC │ Utorak, 16.03.2021. │


 

Procedura koja je u toku, a koja za cilj ima uvođenje bunjevačkog jezika kao službenog na teritoriji Grada Subotice, bila je tema konferencije za medije u Savezu bačkih Bunjevaca. U SBB-u su zafalni odbornicima u Skupštini Subotice, gradonačelniku Bakiću i pridsidniku Skupštine dr Pastoru, ali su zabrinuti zbog svega onoga što se desilo nakon Skupštine Subotice na kojoj je procedura pokrenuta.

IMG 2934

Reakcije pridstavnika hrvatske nacionalne manjine su, kako kaže Mirko Bajić, pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca, „vrhunski oblik licemerja i nepoštovanje ljudski i manjinski prava“.

Zapanjeni smo podrškom zvanični institucija Republike Hrvatske takvim stavovima u kojim se otvoreno Bunjevci u Srbiji smatraju Hrvatima – podvlači Bajić i naglašava:

Bunjevci su autohtona nacionalna manjina u Republiki Srbiji, po istim Ustavnim i Zakonskim pravima kao i sve druge nacionalne manjine, pa i hrvatske nacionalne manjine. Bunjevci imaju svoj nacionalni savit, imaju svoju kulturu, tradiciju i svoj jezik.

IMG 2927

Divaneć na konferenciji Bajić je naveo da je lokalna samouprava imala obavezu da bunjevački jezik uvede u službenu upotribu u svim naseljenim mistima u kojima ima više od 15% izjašnjeni Bunjevaca po poslidnjem popisu, a takvi je, prema poslidnjem popisu šest. Ta obaveza nije sprovedena dvi godine, pa su Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine i Savez bačkih Bunjevaca, tražili, pa i zvanično uputili inicijativu, da se ova obaveza sprovede.

Na tu inicijativu Nacionalnog savita, stav Skupštine Subotice je da se bunjevačkoj nacionalnoj manjini uvede službeni jezik na teritoriji cilog grada, po principu pozitivne diskriminacije, kao što je, po istom principu, uveden i hrvatskoj nacionalnoj manjini (za takvu odluku glasalo je 58 od 60 odbornika – protiv su bili samo dva odbornika DSHV-a). Po poslidnjem popisu Bunjevaca u Subotici živi 9,57%, a Hrvata 9,98%. Hrvati službeni jezik koriste u Subotici u punom kapacitetu na teritoriji cilog grada, po istom principu pozitivne diskriminacije (Hrvata, isto ko i Bunjevaca, više od 15% ima samo u šest naseljeni mista u gradu), i niko im to pravo ne osporava, niti im se uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotribu to pravo umanjuje po bilo kom osnovu.

IMG 2950

Sa druge strane reakcije koje stižu od pridstavnike hrvatske zajednice potvrđuju da se narušavaju prava Bunjevaca.

Stavovima koje iznose, pridstavnici Hrvata jasno tvrde da su Bunjevci u stvari Hrvati. Time se direktno krše ustavna prava, ko i ljudska i manjinska prava svi građana Republike Srbije koji se izjašnjavaju ko Bunjevci i koji imaju ustavno i zakonsko pravo na status nacionalne manjine u Republiki Srbiji, sa svim elementima koji taj status definišu – identitet, kultura, tradicionalno nasliđe i jezik.

 IMG 2980

Na kraju Bajić i ističe da je ovo samo jedan od primera koji potvrđuju istrajnu odluku pridstavnika bunjevačke zajednice da se Dekret iz 1945. godine proglasi ništavnim.

Reakcija pridstavnika Hrvata u Srbiji, i podrška iz Hrvatske takvim stavovima, samo potvrđuje da se Naredba iz 1945. godine, kojom se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu, mora konačno proglasiti aktom asimilacije i Bunjevcima da se vrati sve oduzeto primenom te naredbe.

 

 


Video prilog: BMC


 

 

 

 


Saopštenje UG „Bunjevačko kolo” Sombor povodom teksta o Martinu Parčetiću u „Večernjem listu”

│ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Srida, 24.02.2021. │


 

 

Bunjevacko kolo logoUporna su nastojanja pojedinih krugova da znamenite somborske Bunjevce proglase za Hrvate, pa i kada se radi o periodu od pre tri veka, kada nacije u današnjem smislu nisu postojale.

Ovaj put meta je prvi somborski gradonačelnik – Bunjevac, Martin Parčetić (1721-1789), za koga zagrebački „Večernji list” navodi da je bio Hrvat, ali se to navodno „skriva”.

Iako se u to vreme ovdašnji Bunjevci, odnosno Dalmati i Iliri kako su još nazivani, ni u jednom arhivskom dokumentu ne izjašnjavaju kao Hrvati, pečat hrvatstva danas se otiskuje na svakog iole značajnijeg Bunjevca u našoj prošlosti. Kroatizacija bačkih Bunjevaca proces je koji karakteriše 20. vek, bilo putem crkvenog, bilo političkog, pa i državnog delovanja.

Da je to istinita istorijska činjenica dokazuje i mađarski državni popis Sombora iz 1900. godine, na kome se bunjevačkoj pripadnosti izjasnilo 5.770 Somboraca, a hrvatskoj svega 2 ( i slovima: dva).

Popis iz 1910. godine u Somboru beleži 6.093 Bunjevca i 83 Hrvata. Odmah nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS načinjen je 1919. godine popis stanovnika Sombora po nacionalnoj pripadnosti, na kome je zabeleženo da u gradu živi 7.958 Bunjevaca i 58 Hrvata!

 

 

 


 

 

 

 


Čestitka UG „Bunjevačko kolo” - Sombor

│ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Ponediljak, 22.02.2021. │


 

UG Bunjevacko koloPoštivane Bunjevke i Bunjevci,

Evo, skoro godinu dana živimo u pandemiji, pod strogim mirama, mnogi u izolaciji. Nikom nije lako. U ovim teškim vrimenima, kad okupljanje iz poznatih razloga nije slobodno, i kad svaki razborit poštiva propisane mire, mi ćemo naš praznik proslavit svaki sa sobom i sa svojim pridcima u mislima.

Da se podsitimo, i naši stari su prija stotinak godina prošli kroz štogod slično tokom “Španjol gripa”, neki od njih nisu ni priživili, kao što i danas, malo, malo pa čujemo da je kogod nama drag preminuo od Korone. No, virujemo da će i ovo uskoro proći i da ćemo se vrlo uskoro vratit normalnom životu i radu.

Ovo je dan kad je, prija 19 godina bunjevačka nacija, osnivanjem Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine ostvarila svoj puni legitimitet. Na ovaj dan svaki Bunjevac triba da je ponosan. I u ovom teškom vrimenu, svi mi, članovi UG „Bunjevačko Kolo” čestitamo Vam praznik, 23. februar. Želimo Vam svima dobro zdravlje, tušta lične sriće i uspiha, kako u Vašim pojedinačnim delovanjima, tako i u našim zajedničkim naporima da očuvamo bunjevačku tradiciju i kulturu, jer to je naš dug prema našim poštivanim pridcima, i naša obaveza prema onima koji dolaze za nama.  

 

Čuvajte se i budite zdravi,

UG „Bunjevačko Kolo” - Sombor