Zajedništvo - put ostvarenja bunjevačke nacionalne zajednice

│ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Srida, 07.07.2021. │

Na nedavno održanoj sidnici Bunjevačkog nacionalnog savita u Subatici, na misto podpridsidnika Bunjevačkog nacionalnog savita izabran je Dejan Parčetić, pridsidnik UG „Bunjevačko kolo“ iz Sombora. Zafaljujući na ukazanom povirenju, Dejan Parčetić je istako:

„Priznavanje bunjevačkog jezika ko i to da je bunjevački jezik jedan od četri jezika koji su u službenoj upotribi u gradu Subatici, jedne su od najveći tekovina rada Bunjevačkog nacionalnog savita u protekle dvi decenije. Bili smo, takođe, svidoci da druga nacionalna zajednica i dalje pokušava da sve naše učinjene korake obezvridi te da nas svrsta u grupu ili etnički korpus kome ne pripadamo. Iako smo mala nacionalna zajednica koja je postigla jedan od svoji možda najvažniji ciljeva, tek sada je jako važno da u narednom periodu jedinstveno radimo. Pridstoje nam ozbiljni zadaci u našoj agendi čije će rišavanje činit buduću nacionalnu zajednicu onakvom kakva triba da bude.“

Parčetić je, u nastavku svog obraćanja istako da je tokom protekli miseci, zajednički rad, a pogotovo rezultati zajedničkog rada sa pridsidnicom Bunjevačkog nacionalnog savita dr Suzanom Kujundžić Ostojić i pridsidnikom Izvršnog odbora Brankom Pokornićem, potvrdili snagu jedinstva Bunjevaca i zajednički uloženi napora.

„Upravo je to i moja poruka. Zajednički rad svi članova Bunjevačkog nacionalnog savita činiće naš rad kvalitetnijim, a našu nacionalnu zajednicu čvršćom i jedinstvenijom prid zadacima koji nam slide“, zaključio je Parčetić.

Jedan od najveći zadataka na kome će bunjevačka zajednica insistirati jeste poništavanje sramnog Dekreta iz 1945. godine kada je naloženo svim Bunjevcima da se moraju izjašnjavati ko pripadnici neke druge nacionalne zajednice a ne ko Bunjevci, značajna i državotvorna nacionalna zajednica od velikog značaja u procesu prisajedinjenja matici Srbiji 1918. godine.

R. P.

In medias res - Mirko Bajić 18.05.2021. 

│ Izvor: YuEco televizija │ Srida, 19.05.2021. │

Gostovanje pridsidnika Saveza bačkih Bunjevaca Mirka Bajića u emisiji „In medias res” YuEco televizije, autor i voditelj emisije Jožef Pinter.

SAOPŠTENJE SBB

U VEZI OSPORAVANJA DA BUNJEVAČKI JEZIK BUDE SLUŽBENI U SUBOTICI

│ Izvor: SBB │ Nedilja, 18.04.2021. │

Stavovi koje javno iznose protivnici uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici, su uvridljivi na nacionalnoj osnovi, nisu u skladu sa ljudskim i manjinskim pravima i narušavaju međunacionalne odnose... Zahtivamo da se to promini.

Poznata je činjenica da su Bunjevci u bivšoj SFRJ bili nacionalno diskriminisani, i bez obzira na ličnu izjavu smatrani Hrvatima. Takav odnos prema Bunjevcima je bio na temelju poznate Naredbe državne vlasti iz 1945-te godine – „da se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu“. Na temelju te naredbe bunjevački jezik je smatran dijalektom hrvatskog jezika, što je samo po sebi besmislica jer ni hrvatski jezik nije bio u to vrime samostalan jezik nego u sklopu srpskohrvatskog jezika.

Uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotribu ni na koji način se ne ugrožavaju, ukidaju ili umanjuju, prava bilo koje nacionalne zajednice u gradu Subotica, te samim tim nema razloga za osporavanje od strane bilo koje nacionalne zajednice u Subotici, da se ovaj postupak sprovede.

Osporavanja koja iznose u istupima političari isprid hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, i nekih krugova u Hrvatskoj, smatramo narušavanjem međunacionalni odnosa, nepoštovanjem ljudski i manjinski prava, i vriđanjem na nacionalnoj osnovi, jer u suštini iznose stav da Bunjevci nisu autohtona nacionalna manjina, nego etnička grupa Hrvata, ili kako to u žargonu definišu – „bunjevački Hrvati“ i da bunjevački jezik nije maternji jezik Bunjevaca nego dijalekt hrvatskog jezika. Zaista je neshvatljivo i neprihvatljivo da i danas zastupaju stav, koji proističe iz navedene Naredbe iz 1945-te godine – da su Bunjevci Hrvati, kao da je taj akt i danas u zvaničnoj primeni.

Očekujemo da lokalna vlast i pridlagač izmena statuta grada, takve stavove koji osporavaju uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu, negiranjem autohtonosti Bunjevaca, ne uvažavaju jer nemaju ni pravnog, ni moralnog, ni etičkog osnova, i da se bunjevački jezik uvede kao službeni jezik u gradu kako je i pridloženo.

Subotica, 18.04.2021. godine

Mirko Bajić, pridsidnk SBB