│ Izvor: BMC │ Utorak, 03.09.2019. │
DANI BUNJEVAČKE KULTURE U BAJMOKU
„BUNJEVAČKO PITANJE”
U okviru prvog dila programa "Dani bunjevačke kulture" u Bajmoku, u petak, 30. avgusta, pridstavljena su nova izdanja BKC "Bajmok", nov dokumentarni film i trinajsto izdanje biltena koji prati "Festival bunjevački ila".
Nov dokumentarni film bio je posvećen svećeniku Paji Kujundžiću, povodom 160 godina od njegovog rođenja, a pono je naziv "Bunjevačko pitanje".
– Rič je o učeniku Ivana Antunovića koji je i nastavio rad na priporodu bunjevačkog naroda. U vrime kad nije bilo bunjevački škula, pisane riči, kad je bilo čak i zabranjeno divanit na bunjevačkom, učinio je velik napor da se poboljša položaj Bunjevaca. Osnovana su omladinska udruženja da se mladi okupljaje, vraćaje korenima, maternjem jeziku kojeg je tribalo zaštit. Radio je na osnivanju "Pučke kasine" koja je tribala bit misto okupljanja, radio je na promociji pisane riči kroz "Bunjevačko-šokački kalendar" koji je, kako je divanio, moro uć u svaku kuću... Udario je temelje razvoja i unapriđenja bunjevačke zajednice, a njegov rad i poruke su nam bitne i u današnjem vrimenu, jel moramo nastavit ić putom kojeg je pop Pajo Kujundžić svojevrimeno trasio – kazo je Branko Pokornić, pridsidnik Organizacionog odbora "Dana bunjevačke kulture", al i autor filma, te dodo da je tokom prikupljanja materijala jasno bila vidljiva ideja da se prikaže da je Pajo Kujundžić priporoditelj u hrvatskoj zajednici:
– Kad se malo uđe u arhive i kad se vide istorijske činjenice, vidi se da je bio vezan za Bunjevce i bunjevački jezik, a ne kako tvrde oni koji bi da prikroje istoriju.
Jedan od sagovornika u filmu bio je i Zvonko Stantić koji se i sam bavi istraživanjom bunjevačke istorije.
– Za nas, Bunjevce, je najvažniji dio koji je i suština njegovog rada, a to je nigovanje bunjevštine i pomoć narodu u procesu pomađarivanja. Radio je na zaštiti "Pučke kasine" koju je i spasio, piso je za "Danicu" i "Neven", skupljo je saradnike, sridstva... Pridlago je da se u osnovnim škulama bar u prva dva razreda u Subotici uči na bunjevačkom, jel je u to vrime 70% stanovništva bilo bunjevačko. Pokazo je da se vridi borit za Bunjevce i da ima načina da se to uradi. Naravno, kako je svoje škulovanje počo u Kaloči, imo je prilike sarađivat s Ivanom Antunovićom koji ga je i "zadojio" bunjevštinom. Pridočio mu je sve što je našo na ikavici, pa se i Pajo Kujundžić, kasnije profesor vironauke u gimnaziji trudio dici to isto priuštit, u cilju zaustavljanja procesa pomađarivanja – naglasio je Stantić.
O duhovnom dilu života i rada popa Paje Kujundžića divanio je svećenik Nebojša Stipić, kapelan u Čantaviru.
– U filmu smo slušali dosta o tom šta se događalo u istoriji, koja je uloga popa Paje Kujundžića, za šta se borio, al je potribno naglasit i duhovni dio njegove ličnosti. On je čovik vire, što se i vidi u njegovom radu. Važno je imat cilovitu sliku o Paji Kujundžiću, a to se ne mož dobit brez duhovnog. On je, prija svega, bio katolički svećenik koji je pripozno nevolju svojeg naroda i skladno stavovima i viri se postavio i ugradio život u narod i crkvu.
Prisutne je na premijeri dokumentarnog filma pozdravila i Žužana Magoši, pomoćnica gradonačelnika Bogdana Labana zadužena za mesne zajednice.
N. S.
GALERIJA FOTOGRAFIJA
