Društvo, kultura, umitnost

POSITA DELEGACIJE BNS-A MINISTARSTVU ZA LJUDSKA PRAVA I NACIONALNE MANJINE

STANDARDIZACIJA - NAJVAŽNIJI POSO

   Palata_SrbijaDelegacija Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine 19. januara positila je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava di ji je primio ministar Svetozar Čiplić. Tom prilikom ministar je upoznat s problemima koje ima bunjevačka nacionalna zajednica u svojem radu. Med najvećim problemima, kako je istako pridsidnik BNS-a Blaško Grabrić, je borba protiv asimilacije Bunjevaca u Hrvate. Odupiranje asimilaciji nije lako, pogotovo kad BNS radi s vrlo skromnim materijalnim sridstvima. Gabrić je naglasio da Bunjevci priznaju Srbiju ko svoju matičnu zemlju i čerez tog su i njeva očekivanja sva uprta upravo u nju.   Branko Pokornić, pridsidnik Izvršnog odbora BNS-a upozno je ministra sa svim izdacima koje ovaj nacionalni savit ima, počevši od obrazovanja - plaćanja učitelja, informisanja - finansiranje radio redakcije, plaćanje zakupa za prostorije svi bunjevački institucija, redovna misečna finansijska pomoć bunjevačkim institucijama, stipendije, naučna istraživanja i radovi i to je samo dio koji samostalno finansira BNS.
  Marko Marjanušić, podpridsidnik BNS-a, ukazo je ministru na stalne napore Bunjevaca za dobijanje Zavoda za kulturu Bunjevaca, koji osim što ima veliku kulturnu važnost, po novom sistemu finansiranja nacionalni savita nosi i velik dio bodova, di su Bunjevci opet zakinuti.
   Ministar Čiplić je objasnio da je za dobijanje Zavoda potribna standardizacija bunjevačkog jezika, jel zavode imaje one nacionalne manjine čiji je jezik priznat ko taki u Srbiji. Iz tog se jasno vidi, kazo je ministar, da je ratifikacija jezika glavni cilj BNS-a u naredni par godina. Mr Suzana Kujundžić - Ostojić v.d. urednica „Bunjevački novina” je upoznala ministra o radu BNS-a nakon izbora, di ima problema al postoji i saradnja svi lista na jednom cilju - očuvanju bunjevačkog identiteta, ko najvišeg i najvažnijeg cilja BNS-a, što je zajednička tačka svi pojedinaca u nacionalnom savitu. Ministar je upoznat i s detaljima oko procesa standardizacije bunjevačkog govora i dokleg se u ovom poslu stiglo.

 

 

NA SIDNICI NACIONALNO-PROSVITNOG SAVITA SRBIJE ODRŽANOJ 7.DECEMBRA U BEOGRADU

BUNJEVAČKI GOVOR I ZA STARIJE OSNOVCE

Nikola_BabicNevenka_B_PalkovicMirjana_SavanovNacionalno-prosvitni savit Skupštine Srbije održo je 7. decembra sastanak u Beogradu na kojem je za Bunjevce dono važnu odluku – usvojio je pridlog nastavnog Plana i Programa za peti, šesti, sedmi i osmi razred izbornog predmeta Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Nakon objavljivanja u „Službenom glasniku Srbije” priće se na pripremu ovog nastavnog Plana i Programa za njegovu realizaciju u slidećoj škulskoj godini 2011-2012. Pridlog nastavnog plana i programa su napravili Ana Popov, Jadranka Tikvicki, Marija Bošnjak, Nevenka Bašić Palković i Mirjana Savanov. Taj pridlog je prošo recenziju Pedagoškog zavoda Vojvodine, a zeleno svitlo su dali i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i Ministarstvo prosvete, Odiljenje za niže razrede osnovne škule. Iz Subotice je sidnici prisustvovo Nikola Babić, podpridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita, sa statusom posmatrača, a na samoj sidnici je dobio pravo od pridsidnice Nacionalno-prosvitnog savita dr Desanke Radusinović, profesora Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu, da odgovara na pitanja i daje pojašnjenja. O tako usaglašenom pridlogu nastavnog Plana i Programa članovi Nacionalno-prosvitnog savita su vodili konstruktivnu i iscrpnu raspravu. Da kažemo da Nacionalno-prosvitni savit broji 41 člana iz sfere obrazovanja, udžbenika i normativno-pravne regulative, koja omogućiva izvođenje nastave po Ustavu Republike Srbije i zakona koje je propisalo Ministarstvo prosvite, i čini sastavni dio obrazovno-vaspitnog sistema. Od najviše akademske institucije Srpske akademije nauka, profesora univerziteta u Beogradu i Novom Sadu, dekana Učiteljskog fakulteta i drugi učesnika, Bunjevci su dobili punu podršku za nastavni plan i program. Triba istaknit da je ovaj pridlog usvojen jednoglasno.


 

BUNJEVAČKA IZDANJA NA 55. SAJMU KNJIGA U BEOGRADU

INTERESOVANJE ZA BUNJEVAČKU RIČ

SuzanaNovinsko izdavačka ustanova „Bunjevački informativni centar”  učestvovala je na ovogodišnjem  55. Beogradskom sajmu knjiga sa svojim izdanjima koja su ugledala svitlost dana tokom 2010. godine: „Politički život Bunjevaca Vojvodine u Kraljevini SHS 1918 – 1941.”, autora dr Saše Markovića i „Tandrčak i njegovo blago” 2, grupe autora koju je uredila mr Suzana Kujundžić – Ostojić, prikazano je i nikoliko poslidnji brojova „Bunjevački novina” i dičijeg lista „Tandrčak”. Bunjevačka  matica prikazala je knjgu Tamare Babić „Muzička baština Bunjevaca” i „Lipa rič”, grupe autora koju je uredila Ana Popov, ko i novi broj „Riči” internog glasila za nauku, kulturu i stvaralaštvo Bunjevačke matice.  KUD „Bunjevka” prikazala je knjigu o „Bunjevačkom bilom šlingu”  autorke Kate Kuntić. BKC „Bajmok” prikazo je ovogodišnji Festivalski bilten „Bunjevačka ila” 2010,  koji je uredila Nevenka Bašić Palković. I pored činjenice da je 2010. godina bila teška, pored stalni materijalni problema i barijera na konkursima čerez nestandardizovanog bunjevačkog  jezika, radiosajam se popis za birački spisak i izbor novog nacionalnog savita, broj izdati knjiga u ovoj godini nije mali, nit je njeva sadržina zanemariva  po značaju za Bunjevce. Slobodno se mož kazat da je najposićeniji dio štanda Pokrajinskog  sekretarijata za upravu propise i nacionalne manjine s izdanjima na jezicima nacinalni manjina, bio onaj s bunjevačkim izdanjima. Pitanja je bilo razni, od tog ko su i šta su Bunjevci, do stručni pitanja o njevoj istoriji i etnologiji – kazala je Suzana Kujundžić - Ostojić. Bilo je nikoliko zanimljvi sagovornika koji su se zaustavljali pored štanda naši izdanja, iako je oko nji bilo sijaset drugi knjiga. Ima oni koje je zanimalo ko su to Bunjevci, pa do oni koji su o nama znali puno al su tili upotpunit svoja znanja nuz pomoć novi izdanja. Tako je jedan gospodin iz Hercegovine bio posebno zainteresovan za knjigu o političkom životu Bunjevaca. Kako je kazo, o Bunjevcima u Srbiji zna puno, ima puno literature iz te oblasti pa je želi upotpunit s novim izdanjom.  Studenta iz Zagreba je čudilo što „Bunjevačke novine” ne mož kupit u tom gradu, zanimalo ga je i kaka  je saradnja Bunjevaca  i Hrvata u Srbiji. Jedna gospođa, koja se bavi tkanjom, bila je oduševljena kad je dobila na poklon knjigu „Bunjevački bili vez”, koja je izašla iz štampe dan prija otvaranja sajma. Bila je zadivljena  ovom knjigom u kojoj je sve tako detaljno opisano, što se kako ona kaže, vrlo ritko mož nać - naglasila je urednica „Bunjevački novina” Kujundžić - Ostojić. Izdavaštvo kod Bunjevaca, barem ove godine, pokazalo je da ne postoje problemi koji se ne mogu privazić ako se želi radit. Istina, mnoga od ovi dila, ako ne i sva, nastala su u velikoj miri volonterskim radom, sve u cilju da bunjevačka rič ostane zapisana, al rezultati su tu. Ovogodišnji  međunarodni Sajam knjiga u Beogradu bio je 55. po redu. Na njem je učestvovalo 800 izdavača iz zemlje i inostranstva. Prodato je 125.000 ulaznica, a izdato 4.000 pozivnica i 4.300 propusnica.

 
Još članaka...