UNAPRIĐIVANJE I JAČANJE KULTURNO-JEZIČKOG IDENTITETA NACIONALNI MANJINA

 


UNAPRIĐIVANJE I JAČANJE KULTURNO-JEZIČKOG IDENTITETA NACIONALNI MANJINA

│ Izvor: srbija.gov.rs │ Ponediljak, 30.05.2022. │


 

Pridsidnica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić pridsidavala je u petak, 27. maja, sidnici Savita za nacionalne manjine, na kojoj je konstatovano da će nov Akcioni plan za ostvarivanje prava nacionalni manjina, čiju su izradu podržali Evropska unija i Savit Evrope, pozicionirat Srbiju ko zemlju koja u potpunosti poštiva prava svi nacionalni manjina.

suzana01

Brnabić, koja je i pridsidnica Savita, ukazala je na nikoliko tačaka koje će u narednom periodu bit od izuzetne važnosti, a na prvom mistu istakla je završetak rada na izradi Akcionog plana, za koji se nada da će bit plod zajedničkog rada pridstavnika svi nacionalni savita nacionalni manjina.

Prema ričima premijerke, unapriđivanje ljudski i manjinski prava i nulta tolerancija prema diskriminaciji bilo koje vrste ostaju glavni ciljovi kojima Srbija stremi.

suzana02

Kad je rič o Budžetskom fondu za nacionalne manjine, on i za ovu godinu iznosi 30 miliona dinara, a prioritetna oblast je kultura.

Cilj konkursa će bit unapriđivanje i jačanje kulturno-jezičkog identiteta nacionalni manjina u Republiki Srbiji.

Na sidnici je bilo riči i o tom da su izbori za nacionalne savite nacionalni manjina planirani u istom periodu ko i popis stanovništva, pa su pridstavnici nacionalni savita smatrali da bi zbog toga bilo dobro da se ti izbori odlože i taj svoj pridlog su pridali pridsidnici Vlade.

suzana03

Resorna ministarka Gordana Čomić, koja je i zaminica pridsidnice Savita, kazala je kako će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, ko alat nacionalnim savitima imat konsultacije sa svim nadležnim organima u vezi pridloga Koordinacije.

Čomić je dodala da je Ministarstvo posvećeno rišavanju svi problema nacionalni manjina kroz dijaloge i jačanje međusobnog povirenja u duhu tolerancije, što će doprineti razvoju društva u cilini.

Nuz pridstavnike nacionalni savita nacionalni manjina, sidnici u Vladi Srbije prisustvovali su i pridstavnici Ministarstva spoljni poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstva kulutre i informisanja, Ministarstva prosvite, nauke i tehnološkog razvoja i Uprave za saradnju sa crkvama i virskim zajednicama.

suzana04

Istog dana održana je i sidnica Koordinacija nacionalni savita. Njoj su, nuz pridstavnike nacionalni savita, prisustvovali i pridstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog ko i pridstavnici Republičkog zavoda za statistiku. Jedna od značajni tema bila je vezana za pridstojeći popis stanovništva i za planirane zajedničke aktivnosti.

Na sastancima je aktivno učešće uzela i dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.

 

 


 

 

ODRŽANA EKSKURZIJA ZA OSNOVCE I SRIDNJOŠKULCE U TAVANKUTU

 


ODRŽANA EKSKURZIJA ZA OSNOVCE I SRIDNJOŠKULCE U TAVANKUTU

│Izvor: BMC │ Nedilja, 29.05.2022. │


 

Ko i svake godine pa i ove, održana je ekskurzija za dicu osnovne i sridnje škule koji pohađaje predmet „Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture“ u subatu, 28. maja u organizaciji Fondacije „Mijo Mandić“ i podršku Bunjevačkog nacionalnog savita u OŠ „Matija Gubec“ u Tavankutu.

IMG 8757

Ove godine je osmišljena ekskurzija tako da se okupe dice iz svi gradski i seoski škula kako osnovci tako i sridnjoškulci, di je bilo dice iz 16 škula, tačnije oko dvisto dice.

Program ove dičije ekskurzije bio je osmišljen kroz rad sa dicom kroz četri radionice i to: radionice sa drvetom, likovne, slamarske ko i štafetne igre, ko i deklamovanje tesktova na bunjevačkom jeziku vezani za Tavankut i OŠ „Matija Gubec“ di su se dica smenjivala po grupama.

IMG 8551

Na ekskurziji bila je prisutna pridsidnica BNS dr Suzana Kujundžić Ostojić koja je istakla značaj organizovanja na ovaj način ekskurzije koja ima više sadržaja ko i učenje raznim veštinama ko i tradiciji i običajima Bunjevaca.

Domaćin ovogodišnje ekskurzija je bila OŠ „Matija Gubec“ di nam je velik doprinos u samoj organizaciji dala Mirjana Savanov učiteljica bunjevačkog u ovoj osnovnoj škuli i kogod koji dugi niz godina radi i doprinosi razvoju obrazovanja na bunjevačkom jeziku.

 IMG 8591

Na ovoj ekskurziji bila je prisutna i pridsidnica Odbora za obrazovanje pri BNS Jadranka Tikvicki ko i Melisa Vilov pridavač bunjevačkog jezika u sridnjim škulama.

Zadužena za rad sa dicom na radionici vezanoj za rad sa drvetom bila je Anita Kopilović, a u radionici vezanoj za slamu, Lozika Homolja koja je dugi niz godina učesnik ovaki radionica.

IMG 8724

Dio programa bio je rezervisan i za štafetne igre koje su obuhvatile: skakanje u džakovima, nošenje jaja u kašiki, pravljenje bunara od čutaka i natezanje konopca, koje su vodili učitelji osnovni škula.

IMG 8751

Za ručak za svu dicu je bila pripravljena bunjevačka tarana a zbog kišnog dana koji je bio, nije realizovana vožnja špediterom po Tavankutu za svu dicu koja su došla na ovu jednodnevnu ekskurziju, al dogodine se nadamo da će se svima ispunit želja koji to nikad do sad nisu imali prilike doživit.

 

 


VIDEO PRILOG: BMC


FOTOGRAFIJE (1)


FOTOGRAFIJE (2)


 

 

 

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST SAVEZA BAČKIH BUNJEVACA

 


│ Izvor: SBB │ Utorak, 24.05.2022. │

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

SAVEZA BAČKIH BUNJEVACA


 

 

SBB logoHrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) od Srbije traži, izmed ostalog, da ne dozvoli da „bunjevački govor“ bude u službenoj upotribi u Subatici. Ovakav zahtiv je potpuno besmislen, i jedino se može razumiti ko licemeran stav i ko akt mržnje, što ne bi tribalo da je svojstveno takvoj instituciji ko što je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, s obzirom da „bunjevački govor“ nije, niti je ikada bio, u službenoj upotribi u Subatici.

 

U Subatici je u službenoj upotribi BUNJEVAČKI JEZIK, kao maternji jezik bunjevačke nacionalne manjine, jednako kao što je u službenoj upotribi i HRVATSKI JEZIK, kao maternji jezik hrvatske nacionalne manjine, i MAĐARSKI JEZIK kao maternji jezik mađarske nacionalne manjine.

 

Uzgred, kada bi se, kao što traži Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, u potpunosti, izjednačila prava Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj u pogledu službenosti jezika, nikada hrvatski jezik ne bi bio službeni jezik u Subatici, jer u Subatici živi samo 10% Hrvata, a nigde u Hrvatskoj gde živi 10% Srba, srpski jezik nije u službenoj upotribi.

 

 

Mirko Bajić, pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca

Subatica, 24. maj 2022. godine