Promocija knjige „Groktalice bačkih Bunjevaca“ u Subatici

│ Izvor: BMC │ Utorak, 28.09.2021. │

U prostorijama Gradske biblioteke u Subatici u ponediljak, 27. septembra, promovisana je knjiga „Groktalice bačkih Bunjevaca“ autorke dr Suzane Kujundžić Ostojić.

O knjigi su divanili Dragan Rokvić, direktor Gradske biblioteke u Subatici, dr Drago Njegovan istoričar iz Novog Sada, prof. dr Jasmina Jokić sa Filozofskog fakulteta iz Novog Sada, prof. dr Alma Rizvanović, posebna savitnica podpridsidnika Vlade i ministra za kulturu i informisanje i saradnik u nastavi na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru ko i sama autorka knjige dr Suzana Kujundžić Ostojić.

Ova knjiga je nastala na osnovu odbranjenog doktorata na temu: Antropološka funkcija i značenje groktalica kod bački Bunjevaca na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Katedra za etnologiju i antropologiju. Izdavač ove knjige je Muzej Vojvodine i UK „Centar za kulturu Bunjevaca“.

Groktalice su bunjevačke epske pisme na ikavici, koje su dobile naziv po specifičnom načinu izvođenja. Nastale su u vrimenu prvi veliki seoba Bunjevaca iz zapadne Bosne i Dalmatinske Zagore, bižeći od Turaka već u XVII viku.

Velik doprinos dao je naš poznati sakupljač Blaško Rajić (1878-1951) koji je ujedno izdao prvu zbirku „Narodnog blaga“ 1910. god. i u proširenom drugom izdanju 1923. god., pokazao je interesovanje za bunjevačke groktalice, koje su objavljene u toj knjigi. Na osnovi Rajićevih podataka Milivoj V. Knežević je prihvatio i razvio tezu da groktalice ne pivaju samo muškarci neg starije žene – nane, obično u svatovima radi uticanja pismom na buduće supruge, a i radi uveseljavanja gostiju najrazličitijeg uzrasta.

Ova okolnost uobičajenog pivanja groktalica ipak nije dovoljan i uvirljiv razlog da se one svrstavaju u “svatovske“ pisme, koje samostalno postoje u više karakterističnih oblika, al isključivo ko običajne.

Groktalice su po svom ustaljenom deseteračkom obliku i po svojem sadržaju uobličile cilokupna narodna iskustva iz borbi tokom burni istorijski zbivanja i izrazile glavne životne nazore, etička svaćanja društveni odnosa i ponašanja čovika u zlu i dobru, poštenju i pokvarenosti, ljubavi i mržnji, u bogastvu i siromaštvu, u ropstvu i slobodi.

Groktalica iziskuje poseban način pivanja što znači uzimanje dubokog glasa iz grla uz pomoć dijafragme što se kod Bunjevaca zove “groktenje“.

T. B.

FOTOGRAFIJE

Bunjevački svatovi – posli dvi i po decenije

│ Izvor: BMC │ Ponediljak, 27.09.2021. │

U subotu, 25. septembra, održana je promocija filma „Bunjevački svatovi“. Rič je o projektu Kulturno-umitničkog društva „Aleksandrovo“ koji je čeko dvi i po decenije kako bi ugledo svitlost dana.

Naime, veći deo materijala je snimljen, al je godinama bio rasut, sve dok nije stigla pomoć Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“.

– Film je rađen je na bazi istorijski izvora, naročito Kate Prćić, Ištvana Ivanjija, mog dide Mije Mandića, Taki svatovi su bili prija 100 godina, pa smo tražili take salaše i enterijere koji su bili odgovarajući – kazo je Mijo Mandić koji stoji iza scenarija i režije.

Najveći dio „glumačke postave“ činili su članovi KUD „Aleksandrovo“.

– Snimci su bili izgubljeni, dio nije bio snimljen onda. Uspili smo konačno sve sakupit, završit. Ideja je potekla od Mije Mandića i mog pokojnog oca, nuz veliku podršku šandorsku firmi – divanio je Tihomir Vrbanović, pridsidnik KUD „Aleksandrovo“.

U ulogi mlade i mladoženje bili su Igor Krčelić i Vesna Takač, a kažu kako im je to bio doživljaj kojeg će pamtit cilog života.

Kako je i kazano na promociji, velika pomoć stigla je od dr Suzane Kujundžić Ostojić.

– Kad je počela „Korona“ i kad se utišalo, imali smo kada tragat za materijalom. Uspili smo skupit sve na jedno misto i snimit što je falilo. Snimljeno je koliko se moglo u to vrime autentično, lipo se divani bunjevački, i ovo je svakako vridan film – dodaje pridsidnica NSBNM, odnosno upravitelj UK „Centar za kulturu Bunjevaca“.

VIDEO PRILOG: BMC

FOTOGRAFIJE

Promocija knjige „Bunjevci“ održana i u Novom Sadu

│ Izvor: BMC │ Ponediljak, 27.09.2021. │

U Muzeju Vojvodine održana je promocija knjige „Bunjevci – Odabrani tekstovi iz mađarske stručne, literature o istoriji, nasiljavanju i etnografiji Bunjevaca od prve polovine 19. vika do 1918. godine“. U pitanju je niz tekstova koji oslikavaje život, identitet, običaje, tradiciju Bunjevaca privedeni sa mađarskog na srpski jezik, što je uradio prof. dr Ferenc Nemet. Prisutnima se obratila mr Tijana Stanković Pešterac, direktorica Muzeja Vojvodine, koja je istakla značaj dugogodišnje saradnje sa Nacionalnim savitom bunjevačke nacionalne manjine.

Prof. dr Dragan Stanić, pridsidnik Matice srpske kazo je ovom prilikom kako je u pitanju istoriografski projekat u kom je angažovan internacionalni tim:

Knjigu je uredila dr Suzana Kujundžić Ostojić, upravnica Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca”, izdavač je Centar za kulturu Bunjevaca iz Subatice. Suizdavač je Matica srpska, u ime koje koje je recenzent akademik i istoričar Vasilije Krestić, u ime Muzeja Vojvodine recenzent je Bogdan Šekarić, a u ime Srpske akademije nauka i umitnosti dr Biljana Sikimić. Pridgovor je napisao prof. dr Arpad Hornjak, profesor istorije iz Pečuja.

VIDEO PRILOG: BMC