Obilužena Dičija nedilja


│ Ponediljak, 07.10.2024. │

Obilužena Dičija nedilja


 

Osmi put po redu Bunjevački edukativni i istraživački centar „Ambrozije Šarčević“ bio je organizator Dičije nedilje, najveće dičije manifestacije kod nas i u svitu. Ko i raniji godina, manifestacija je održana u prostorijama Dičijeg pozorišta u Subatici.

Dicija nedilja 08

Porid učenika i njevi pridavača bunjevačkog, gosti su bili i brojni roditelji dice, ko i ugledne ličnosti iz života grada. Nji su sve srdačno pozdravili mali voditelji na samom početku manifestacije.

Dica su se na samom početku mogla upoznat s istorijatom ove svitske manifestacije, ko i svojim dičijim pravima. U programskom dilu manifestacije učestvovali su: Baletska škula „Raičević“, dičiji hor Muzičke škule u Subatici, KUD „Aleksandrovo“, ko i Plesna grupa „Alisa“.

Dicija nedilja 14

Dica recitatori dali su i sami doprinos ovoj manifestaciji, deklamujući na svojem maternjem jeziku: srpskom, bunjevačkom, mađarskom i hrvatskom.

Dicija nedilja 45

Na kraju programa došlo je vrime da se proglase pobidnici u pravljenju plakata. Žiri za izbor pobidnika je bio u sastavu: Mirjana Savanov, Ruža Josić i Branka Marki.

Evo ko su po njevim glasovima ovogodišnji pobidnici:

Za plakat na temu „Dove”, prvo misto osvojila je škula OŠ „Matija Gubec”.

Za plakat na temu „Dan planete zemlje”, prvo misto dile OŠ „Đuro Salaj” iz Subatice i OŠ „Bosa Milićević” iz Novog Žednika.

Na temu „Uskrs” prvo misto osvojile su zajedno OŠ „Vuk Karadžić” iz Bajmaka i OŠ „Matija Gubec” iz Tavankuta.

Čestitamo!

Na samom kraju programa, dici su posluženi slatkiši i sokovi u holu pozorišta.

T. K. M.

 


FOTOGRAFIJE


 

 

 

Gostovanje Bunjevaca na Happy TV


│ Ponediljak, 07.10.2024. │

Gostovanje Bunjevaca na Happy TV


 

U subatu, 5. oktobra na poziv Happy TV, Bunjevački informativni centar iz Subatice učestvovo je u emisiji „Prelo u našem sokaku” koja je bila posvećena običajima, kulturi i tradiciji Bunjevaca.

Happy TV 01

Kroz emisiju je prikazan bunjevački folklor, pisma, bunjevačka ila, slamarstvo ko i razgovori sa pridstavnicima bunjevačke nacionalne zajednice koji su svojim divanom dočarali lipotu bunjevačke tradicije i kulture. Koji je značaj rada bunjevačke nacionalne zajednice i nacionalnog savita ko najvišeg organa upravljanja zajednicom, o tom je divanio Veljko Vojnić, zaminik pridsidnice BNS i pridsidnik UG „Bunjevačke matice iz Subatice.

Happy TV 11

Bogastvo različitosti je lipota bogatstva nacionalni zajednica koje žive na teritoriji Republike Srbije

- Veliko mi je zadovoljstvo što nas je jedna nacionalna televizija ko što je Happy TV pozvala da bunjevačka nacionalna zajednica učestvuje u njihovoj emisiji „Prelo u našem sokaku. Oni su nam omogućili da se pridstavimo široj javnosti kroz kulturu, istoriju, običaje i bunjevačka ila. Nadamo se da ćemo i dalje sarađivati sa Happy TV ko što su naki dogovori u planu i da smo smo uspili približit Srbiji našu nacionalnu zajednicu iako je naša zajednica mala, al je bogata sa kulturom i tradicijom – istakla je Lazarela Marjanov, direktorica NIU „Bunjevačkog infomativnog centara iz Subatice.

Happy TV 13

Bunjevci pripadaje maloj etničkoj zajednici koja niguje svoje običaje i kulturu svoji pridaka

- Smatram da je bilo veoma uspešno pridstavljanje Bunjevaca, uspili smo da popularišemo našu malu zajednicu na dostojanstven način da svi Bunjevci mogu bit ponosni. Svako od učesnika je uno sebe u onome u čem je najbolji i na pravi način su prikazani svi segmenti bunjevačke kulture – izno je poznavalac običaja i kulture Bunjevaca a najviše poznavalac bunjevačkog folklora Miroslav Vojnić Hajduk – Marača, pridsidnik Odbora za kulturu Bunjevačke matice i pridsidnik BKC Subatica.

Happy TV 14

Nigovanje svog maternjeg jezika jedna je od najvažniji zadataka pripadnika bilo koje nacionalne zajednice

- Ovo je vraćanje Bunjevaca na veliku scenu, pridstavljeni smo na jedan lip način, kroz obrazovanje, kulturu i jezik. Ovo će veoma značit Bunjevcima pošto nemamo često prilike da se na ovaj način pridstavljamo. Bunjevci su odavno pokazali da imaje svoju istoriju, kulturu i svoj jezik i obrazovanje. Posebno je bitno spominit da mi već sedamaestu godinu zaredom imamo nastavnu na bunjevačkom jeziku u Subatici. Početak je bio težak, radili smo brez udžbenika da bi danas imali udžbenike koji se koriste redovno u nastavi – kazo nam je Dragan Kopunović, član BNS i Aktiva učitelja odbora za obrazovanje BNS.

Happy TV 08

Bunjevačka nacionalna ila su se do danas sačuvala, ona se i danas spremaje i prave u okviru bunjevački domaćinstava. Bunjevački kulturni centar iz Bajmaka je prija devetnaest godina počo održavat Festival bunjevački ila koji se do dan danas održava u Bajmaku svake godine u avgustu misecu. U okviru emisije pridstavnici BKC Bajmak: Marica Kolar, Mirko Kolar, Kata Kumer, Marija Beretić, Olja Tomašković su prezentovali tradicionalna bunjevačka ila ko i bunjevačke običaje za koje se vezuju i bunjevačka ila koja se za te običaje pripravljaje.

- Mi smo pridstavili našu nacionalnu bunjevačku kujnu ko i naše bunjevačke običaje, doneli smo da pokazemo kako se pravi tarana sa divenicom i krumpirača, od slatkog kako se prave listići, pogača sa makom i orasima i pogačice sa žmarama – kazala je Marija Kolar, članica BKC Bajmak.

Happy TV 17

Kroz program emisije „Prelo u našem sokaku imali smo prilike čut i Alisu Prćić Vukov koja je pridstavila bunjevačku poeziju, Tamaru Babić koja se pridstavila kroz bunjevačku pismu, „LUSA iz Subatice koja se pridstavila sa slamarskom umitnošću i koju su pridstavile Ana Jaramazović, pridsidnica „LUSEi Ana Kopilović. Kako se pravi Božićnjak i šta pridstavlja njegova simbolika, o tom je divanila Marija Bošnjak. Folklorni dio pridstavljanja je bio rezervisan za KUD „Aleksandrovo” koji su odigrali dva spleta bunjevački igara pod stručnim rukovodstvom Vesne Takač.

 

 


VIDEO PRILOG


FOTOGRAFIJE


 

 

 

MONOGRAFIJA „PLEMIĆKE PORODICE BAČKIH BUNJEVACA” AUTORA MILANA STEPANOVIĆA I DR ATILE PFAJFERA SVEČANO PRIDSTAVLJENA SOMBORCIMA


│ Četvrtak, 03.10.2024. │

MONOGRAFIJA „PLEMIĆKE PORODICE BAČKIH BUNJEVACA” AUTORA MILANA STEPANOVIĆA I DR ATILE PFAJFERA SVEČANO PRIDSTAVLJENA SOMBORCIMA


 

Monografija „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca”, autora Milana Stepanovića i dr Atile Pfajfera, svečano je pridstavljena Somborcima 02. oktobra, u Velikoj sali zdanja Županije u Somboru. Ova obimna i bogato ilustrovana knjiga pridstavlja istorijsku studiju o 52 plemićke porodice koje su potekle iz bunjevačkog etničkog miljea i prati njihovo poreklo i prošlost, sa naglaskom na period nakon nobilitacije.

Promocija Sombor 02

U ime grada Sombora, na početku promocije prisutne je pozdravio Milan Stakić, zaminik gradonačelnika Sombora.

Još jedna lipa i obimna knjiga o istoriji ovog prostora rezultat je dugog i upornog rada naša dva sugrađanina. Njome se razotkriva do sad malo poznat, zanimljiv i značajan segment prošlosti onog društvenog sloja, koji je prisudno utico kolko na vojnički i ratni, tolko i na civilni i privredni život naši pridaka u pridhodnim vikovima. Sombor i njegovo bliže okruženje su, brez sumnje, jedno od sridišta koja su jasnim i snažnim nitima bila vezana za temu istraživanja ove obimne studije” - naglasio je Stakić.

Prisutnima se obratila i uridnica monografije, pridsidnica Bunjevačkog nacionalnog savita, dr Suzana Kujundžić Ostojić, koja se zafalila na podrški i naglasila da je monografija za sve vrime postojanja savita zaista pravi izdavački poduhvat.

Ova knjiga razlog je za ponos svakog ko sebe naziva Bunjevcom jel Bunjevkom, razlog je za ponos ovog grada i zato smo danas u zgradi Županije da ono što je lipo i vridno podilimo sa svima - istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić.

Urednica knjige je istakla i da je ovako bremenita tema zahtivala mnogo više vrimena za arhivsko istraživanje od prvobitno planiranog, a broj pronađeni podataka na kraju je više nego dvostruko povećo obim studije (sa planiranih 230 na 540 strana), pa da je ova tema i način kako su joj autori pristupili, pridstavljaju put kojim do sad istraživači nisu išli.

Promocija Sombor 04

Stepanović je naglasio da ovo izdanje pridstavlja prvu istorijsku monografiju koja se naučno, kritički i izrazito dokumentovano, bavi cilokupnim bunjevačkim plemstvom od kraja 17. do početka 20. vika.

Monografija „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca”, jedna je opširna studija na priko 540 strana, sa čak 2.175 fusnota, a za njen nastanak korišćeno je blizu hiljadu izvornika – 450 arhivskih i 538 štampanih na više raznih jezika. Prvi sam njen autor i bavio sam se konkretnim istraživanjom porikla i prošlosti plemićki porodica, a drugi autor, mladi kolega istoričar doc. dr Atila Pfajfer, dao je tim mojim dugogodišnjim istraživanjima vridan doprinos u vidu dragocine završne studije o istoriji plemstva u Ugarskoj, prvoj te vrste koja je objavljena na srpskom jeziku.

Promocija Sombor 10

Autori su se, naglasio je Stepanović, trudili da tokom dugotrajnog istraživanja i pisanja knjige primene najstrožu naučnu metodologiju, a brojnim izvorima pristupali su kritički, preispitujući svaki podatak.

Monografija zapravo divani o jednom društvenom sloju koji se stvorio krajom 17. i tokom 18. vika među bačkim Bunjevcima. Taj sloj je imo velik uticaj na politički, privredni, vojnički i ratni život ne samo Bunjevaca, već i na širem etničkom prostoru. Nike od ti porodica su bili utemeljivači graničarskog i građanskog Sombora i Subotice. Te porodice su ostavile velik trag u istoriji Bunjevaca i Bačke. Zanimljivo je da su se mnoge bogate plemićke porodice odnarodile dok su seoske i relativno siromašne plemićke porodice sačuvale svoj bunjevački i nacionalni osećaj. Temi ove monografije smo prišli veoma temeljno i kritički, trudili smo se maksimalno da budemo objektivni i da naučnom metodologijom dođemo do niki novi činjenica koje čine značajan segment istorije Bunjevaca” objasnio je Stepanović.

Tokom promocije knjige, pročitana je i recenzija uglednog srpskog heraldičara Dragomira M. Acovića.

Promocija Sombor 09

Promociju knjige uveličo je nastup vokalne solistkinje Radio televizije Srbije i Radio televizije Vojvodine, Zorane Iđuški u pratnji tamburaškog sastava „Kulturica” iz Sombora.

Monografija je objavljena u izdanju Bunjevačkog nacionalnog savita, Centra za kulturu Bunjevaca iz Subatice i UG „Norma” iz Sombora.

R. P.

 


FOTOGRAFIJE