│ Nedilja, 22.02.2026. │

ODRŽANA PRIDSTAVA „BALKANSKA ŠPIJUNKA” U DIČIJEM POZORIŠTU U SUBATICI

Članovi Udruženja slipi i slabovidi „Bili štap i kanap” iz Subatice održali su još jednu od pridstava pod nazivom „Balkanska špijunka” u petak, 20. februara na sceni Dičijeg pozorišta u Subatici.

Pridstava je rađena po tekstu Dušana Kovačevića a u režiji Branislava Trifkovića. U pridstavi igraje članovi Udruženja slipi i slabovidi „Bili štap i kanap” iz Subatice a to su: Karmela Kurtović, Ivica Antolović, Marina Gencel, Tajana Bulajić, Marica Kovačević, Radica Stojčevska, Narcis Sudarević, Goran Milaković i Dušan Šimić.

Glumci amateri ovoga udruženja još jedared su pakazali svoj izvandredni talenat i ljubav prema glumi.

T. B.

FOTOGRAFIJE

│ Subata, 21.02.2026. │ Izvor: https://noviradiosombor.com │

BUNJEVCI I SOMBOR: VIKOVI BRATSKOG ZAJEDNIŠTVA I NERASKIDIVA VEZA SA SRBIJOM

Povodom proslave Dana grada Sombora, o dubokim istorijskim korenima i savrimenom položaju bunjevačke zajednice divanili smo sa Dejanom Parčetićem, pridsidnikom Udruženja građana „Bunjevačko kolo" i podpridsidnikom Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. U divanu prožetom ponosom, Parčetić je podsitio na neraskidive niti koje vikovima povezuju Bunjevce sa somborskom ravnicom i njevom jedinom matičnom državom, Srbijom.

Istorijska lekcija o slogi: Bunjevačka borba za srpska prava

Duh Sombora ko slobodnog kraljevskog grada ne bi bio potpun bez podsićanja na ličnosti koje su definisale samu srž suživota na ovim prostorima. Parčetić je posebno istako ulogu Martina i Nikole Pačetića, istaknuti Bunjevaca koji su bili ključni akteri istorije grada kroz razne epohe.

Oni su u teškim vrimenima pod austrougarskom krunom učinili istorijski podvig: u trenutku kada su vlasti i Srbe i Bunjevce poistovećivale pod zajedničkim imenom – Raci – ovi hrabri Bunjevci su se izborili za ravnopravnost. Izdejstvovali su da i njeve komšije, braća Srbi, svake druge godine dobijaju svoj status i funkciju gradonačelnika Sombora. Bio je to jedinstven primer u tadašnjem carstvu kako se zajedničkom borbom i uzajamnim poštivanjem gradi stabilna zajednica, postavljajući temelje Sombora ko grada u kojem se prava komšija čuvaju ko sopstvena.

Potvrda autohtonosti i jedini dom – Srbija

Za Bunjevce u Somboru, poziv na gradsku svečanost nije samo protokol, već velika čast i potvrda njihove autohtonosti. Parčetić naglašava da je priznavanje bunjevačke nacije od strane Republike Srbije i formiranje sopstvenog Nacionalnog savita ključan čin pripoznavanja njevog identiteta.

„Mi nemamo, niti tražimo drugu domicilnu i matičnu državu osim Republike Srbije. Nemamo ni jednu drugu", poručuje Parčetić, ističući da je lojalnost sopstvenoj zemlji temelj na kojem Bunjevci grade svoju budućnost. Uz zafalnost gradu Somboru što se uvik siti svoji Bunjevaca, izražena je nada da će razumivanje za ovu zajednicu, koja drugog doma nema, bit još veće.

Beskompromisna zaštita identiteta: Bunjevačko ime nije na prodaju

Značajan dio divana bio je posvićen očuvanju čistote bunjevačkog imena. Parčetić je bio veoma jasan u osudi pokušaja drugi nacionalni zajednica da svojataju ono što pripada isključivo Bunjevcima.

Protiv veštački podila: „Postoje neki bunjevački 'ovi' ili 'oni', ali mi znamo ko smo. Volio bi da se svi izjašnjavaju isključivo svojim imenom", poručuje Parčetić. Bunjevački identitet ne trpi nametnute prefikse niti veštačku podiljenost.

Jedan savit, jedan narod: Podvučeno je da u Republiki Srbiji postoji samo jedan, legitimni Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine. To je činjenica koju su potvrdili i Zakon i Ustav države Srbije.

Priznata zajednica: Bunjevačka nacionalna zajednica je jasno pripoznata i priznata na ciloj teritoriji Republike Srbije, čime se stavlja tačka na bilo kakva svojatanja ili pokušaje brisanja njevog imena.

Zahvaljujući se na pozivu, Dejan Parčetić je podsitio da se budućnost gradi na primerima iz prošlosti – onako kako su Pačetići nekada uvažavali braću Srbe, tako se i danas kroz institucije i zajednički rad čuva dostojanstvo naroda koji je utkao sebe u svaki kamen Sombora.

│ Petak, 20.02.2026. │

 ODRŽANO 11. TAKMIČENJE RECITATORA „VOLIM BUNJEVAČKI”

Ko i raniji godina i ovaj februar obilužili su mališani i deklamovanje, za to se postaro Bunjevački edukativni i istraživački centar „Boza Šarčević”. Ove godine na takmičenje se prijavilo ukupno 16. učesnika.

Isprid BEIC-a prisutnima se obratila dr Suzana Kujundžić Ostojić, sa željom da dica kroz deklamovanje na maternjem jeziku izgrade samopouzdanje na ovakom i sličnim takmičenjima.

Potom je bunjevačka pisnikinja Gabrijela Diklić, pročitala jednu od svoji dičiji pisama a takmičarima je poželila sriću na ovom nadmetanju recitatora.

Stručni žiri su ove godine činili su: pisnikinja Gabrijela Diklić, savitnica u Varoškoj Biblioteki Maša Mladenović i objavljeni autor Miloš Ćuković.

Njevim većanjom u pauzi dok su se dica častila sokovima i slatkišima, dobili smo ovogodišnje pobidnike.

Oni su:

U kategoriji viši razreda

1. misto osvojio je Milutin Ivošević iz OŠ „Vuk Karadžić” iz Bajmaka, s pismicom Ane Popov „Hemija”.

2. misto osvojila je Milića Orčić iz OŠ „Vuk Karadžić” iz Bajmaka, s pismicom Gabrijele Diklić „Njiva na kraj svita”.

3. misto osvojila je Dunja Vojnić Tunić iz OŠ „Bosa Milićević” iz Novog Žednika, s pismicom Marka Peića „Bunjevačkom rodu”.

U kategoriji niži razreda

1. osvojila je Jovana Orčić iz OŠ „Vuk Karadžić” iz Bajmaka, s pismicom Alise Prčić Vukov „Puce”.

2. misto osvojio je Šime Vojnić Tunić iz OŠ „Bosa Milićević” iz Novog Žednika, s pismicom Suzane Kujundžić Ostojić „Bubuš i mrak”.

3. misto osvojila je Minja Krasnić iz OŠ „Ivan Milutinović” iz Subatice, s pismicom Gabrijele Diklić „Kod zubara”.

Čestitamo!

Ovo šestoro dice pridstavljaće bunjevačku zajednicu na opštinskom takmičenju recitatora na maternjem jeziku u Subatici. Tačan datum takmičenja biće blagovrimeno objavljen na sajtu Varoške biblioteke.

Svi takmičari dobili su zafalnicu i poklon, srazmiran svojem uspihu na takmičenju.

T. K. M.

FOTOGRAFIJE