- Detalji
Bačka Topola
Pridstavljanje Bunjevaca u okviru projekta „Šarena Vojvodina“
Prošle godine u Bačkoj Topoli pokrenuta je manifestacija „Šarena Vojvodina“ s namirom da se upozna tradicija, običaji i kultura naroda koji žive na prostoru Vojvodine. Manifestaciju je pokrenio Dom kulture Bačke Topole, a prvi koji su se pridstavili na ovogodišnjoj manifestaciji bili su Bunjevci.
Med učesnicima našli su se članovi Bunjevačkog kulturnog centra „Tavankut“, vokalna solistkinja Tamara Babić i dica koja u svojim škulama uče izborni predmet bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Pored Bunjevaca, u okviru jednočasovnog programa, ove godine će se pridstaviti još i Rumuni, Crnogorci i Šokci.
- Detalji
Proslava dana Baje
„Bunjevački sokak“ u Baji
Proteklog vikenda, od 11. do 14. jula u Baji (Republika Mađarska) proslavljen je Dan grada.
Ono što je zanimljivo za proslavu Dana Baje je kuvanje kotlića, odnosno riblje čorbe. Tradicija kuvanja čorbe na glavnim gradskim trgovima datira od 1996. godine, kad je povodom 300. godišnjice statusa grada kuvano 300 kotlića.
A zašto baš riblja čorba? Baja je u Mađarskoj grad s najvećom potrošnjom ribe po glavi stanovnika, čak 32 kile na godišnjem nivou. Upravo zbog toga, veliki broj gurmana okupi se oko kotlića kako bi svoje goste uslužio dobrom ribljom čorbom, koja se tradicionalno služi s gyufa teszta (šibica tistom), a i ove godine Bunjevci su u centru Baje imali svoj sokak, di su se okupili oko dobrog šarana i naravno tamburaša.
- Detalji
Bunjevačka matica
Vridni i priko raspusta
Posli šest godina pridavanja bunjevačkog govora sa elementima nacionalne kulture u osnovnim škulama i nikoliko projekata, koji su naminjeni najmlađima, vridno se radi i priko lita. Upravo to, dokazuju i dica, koja su 11. jula učestvovala na radionicama koje se održavaju u okviru projekta „Bunjevačka lipa rič“. Prvi termin bio je rezervisan za literarnu radionicu, za koju je bila zadužena Mirjana Savanov, a oma posli ove radionice uslidila je recitatorsko-dramska radionica, koju je vodila Nela Ivić.
- Detalji
U Bajmoku otvorena XI izložba „Zlatne ruke Bajmoka“
Zlatne, i vridne ruke
Već više od decenije Bajmok održava tradiciju izložbi narodni rukotvorina, a meštani su već navikli da je kraj juna rezervisan upravo za izložbu koju zajedno organizuju Bunjevački kulturni centar „Bajmok“, Kulturno prosvetno društvo „Jedinstvo-Eđšeg“ i Mađarsko kulturno društvo „Doža Đerđ“, pa je 26. juna u prostorijama Mesne zajednice „Bajmok“ upriličeno otvaranje XI izložbe „Zlatne ruke Bajmoka“, koja je za positioce ostala otvorena do prvog jula. Na ovogodišnjoj izložbi su se mogli vidit eksponati, koji su već karakteristični za Bajmok, a pored tog bilo je niki noviteta. Po prvi put, na izložbi „Zlatne ruke Bajmoka“, pojavili su se i radovi od kovanog gvožđa, a gotovo svi eskponati mogli su i da se kupe.
- Detalji
U Bunjevačkoj matici održana istorijska tribina o porodici Sučić
Dio istorije subotički kapetana i dolazak Franjevaca
Pored ostali manifestacija u organizaciji Bunjevačke matice, nalazi se i manifestacija Večeri utorkom, koja je 25. juna bila ispunjena istorijskom temom. Divanilo se o porodici Sučić i to u onom dilu prostora etnogeneze Bunjevaca, di je Transbunija ili Zahumlje, odnosno knjaževina Poljica. Na tom području jedan dio porodice Sučić, koji su bili vojvode i knezovi, su zdravo značajni i ko ratnici. Pridavač na ovu temu bio je Mijo Mandić, inače istraživač istorije Bunjevaca.
Na tribini su učešće uzeli i Tamburaški orkestar „Tumbas Pere Haje“, nuz pratnju solistkinje Tamare Babić, dok su Stela Bukvić i Nela Ivić čitale groktalicu pod nazivom „Ženidba kapetana Vidaka“.
Porodica Sučić poriklom je iz Bosne, a spominje se još 1400. godine, kad su se bižeći od Turaka sklonili u područja Livna i Duvna, koja se nalaze u blizini knjaževine Poljica. Svi ti prostori u to vrime bili su organizovani ko knjaževine, najviše u svrhu odbrane od Turaka, isto ko što je Austrija stvarala krajove za borbu protiv Turaka, tako je i Venecija i Mletačka republika stvarala svoje provincije, a provincija di su se nalazili Sučići zvala se knjaževina Poljica.