│ Utorak, 24.02.2026. │

OBILUŽEN DAN IZBORA PRVOG NACIONALNOG SAVITA – 23. FEBRUAR

Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine 26–tom po redu sidnicom koja je uprličena povodom „23. februara - Dan izbora prvog nacionalnog savita” održo je u ponediljak, 23. februara svečanu sidnicu u Plavoj sali Varoške kuće u Subatici.

Na ovoj svečanoj sidnici podiljena su priznjanja iz više oblasti koje svake godine Bunjevački nacionalni savit dodiljiva za posebne doprinose u oblasti kulture, obrazovanje, naučno-istraživačke oblasti ko i za kontinuitet rada bunjevački institucija i ustanova.

Na početku svečane sidnice otpivane su himna Republike Srbije i svečana pisma Bunjevaca u izvedbi vokalne solistkinje Tamare Babić. Potom se obratila pridsidnica BNS dr Suzana Kujundžić Ostojić i otvorila sidnicu di je iznela sve što je urađeno u protekloj 2025. godini.

Med prisutnim zvanica koji su se obratili cinjenom skupu bili su: Stefan Srbljanović, pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Sektoru za nacionalne manjine, izaslanik pridsidnice Pokrajinska vlade Maje Gojković i pokrajinski sekretar za privridu i turizam dr Nenad Ivanišević, pomoćnik gradonačelnika Varoši Subatice za oblast komunalni dilatnosti i javna preduzeća Srđan Samardžić a iz kabineta gradonačelnika Varoši Sombora Ivana Šimunova i Tamaša Kanižaia člana Varoškog vića za oblast međunarodne saradnje.

Priznanja koja su podiljena su „Posebno priznanje NSBNM - Ivan Antunović” dodiljeno je Miroslavu Vojnić Hajduku za izuzetan doprinos razvoju bunjevačke nacionalne zajednice, „Priznanje NSBNM - Ambrozije Šarčević” dodiljeno je Zoranu Veljanoviću za oblast naučno-istraživačkog rada, „Priznanje NSBNM - Mara Đorđević Malagurski” dodiljena je Ivanu Šarčeviću – Šarcu za oblast kulture i „Priznanje NSBNM” pripalo je BKC Bajmak za dvadeset godina kontinuiranog rada.

T. B.

FOTOGRAFIJE

│ Nedilja, 22.02.2026. │

ODRŽANA PRIDSTAVA „BALKANSKA ŠPIJUNKA” U DIČIJEM POZORIŠTU U SUBATICI

Članovi Udruženja slipi i slabovidi „Bili štap i kanap” iz Subatice održali su još jednu od pridstava pod nazivom „Balkanska špijunka” u petak, 20. februara na sceni Dičijeg pozorišta u Subatici.

Pridstava je rađena po tekstu Dušana Kovačevića a u režiji Branislava Trifkovića. U pridstavi igraje članovi Udruženja slipi i slabovidi „Bili štap i kanap” iz Subatice a to su: Karmela Kurtović, Ivica Antolović, Marina Gencel, Tajana Bulajić, Marica Kovačević, Radica Stojčevska, Narcis Sudarević, Goran Milaković i Dušan Šimić.

Glumci amateri ovoga udruženja još jedared su pakazali svoj izvandredni talenat i ljubav prema glumi.

T. B.

FOTOGRAFIJE

│ Subata, 21.02.2026. │ Izvor: https://noviradiosombor.com │

BUNJEVCI I SOMBOR: VIKOVI BRATSKOG ZAJEDNIŠTVA I NERASKIDIVA VEZA SA SRBIJOM

Povodom proslave Dana grada Sombora, o dubokim istorijskim korenima i savrimenom položaju bunjevačke zajednice divanili smo sa Dejanom Parčetićem, pridsidnikom Udruženja građana „Bunjevačko kolo" i podpridsidnikom Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. U divanu prožetom ponosom, Parčetić je podsitio na neraskidive niti koje vikovima povezuju Bunjevce sa somborskom ravnicom i njevom jedinom matičnom državom, Srbijom.

Istorijska lekcija o slogi: Bunjevačka borba za srpska prava

Duh Sombora ko slobodnog kraljevskog grada ne bi bio potpun bez podsićanja na ličnosti koje su definisale samu srž suživota na ovim prostorima. Parčetić je posebno istako ulogu Martina i Nikole Pačetića, istaknuti Bunjevaca koji su bili ključni akteri istorije grada kroz razne epohe.

Oni su u teškim vrimenima pod austrougarskom krunom učinili istorijski podvig: u trenutku kada su vlasti i Srbe i Bunjevce poistovećivale pod zajedničkim imenom – Raci – ovi hrabri Bunjevci su se izborili za ravnopravnost. Izdejstvovali su da i njeve komšije, braća Srbi, svake druge godine dobijaju svoj status i funkciju gradonačelnika Sombora. Bio je to jedinstven primer u tadašnjem carstvu kako se zajedničkom borbom i uzajamnim poštivanjem gradi stabilna zajednica, postavljajući temelje Sombora ko grada u kojem se prava komšija čuvaju ko sopstvena.

Potvrda autohtonosti i jedini dom – Srbija

Za Bunjevce u Somboru, poziv na gradsku svečanost nije samo protokol, već velika čast i potvrda njihove autohtonosti. Parčetić naglašava da je priznavanje bunjevačke nacije od strane Republike Srbije i formiranje sopstvenog Nacionalnog savita ključan čin pripoznavanja njevog identiteta.

„Mi nemamo, niti tražimo drugu domicilnu i matičnu državu osim Republike Srbije. Nemamo ni jednu drugu", poručuje Parčetić, ističući da je lojalnost sopstvenoj zemlji temelj na kojem Bunjevci grade svoju budućnost. Uz zafalnost gradu Somboru što se uvik siti svoji Bunjevaca, izražena je nada da će razumivanje za ovu zajednicu, koja drugog doma nema, bit još veće.

Beskompromisna zaštita identiteta: Bunjevačko ime nije na prodaju

Značajan dio divana bio je posvićen očuvanju čistote bunjevačkog imena. Parčetić je bio veoma jasan u osudi pokušaja drugi nacionalni zajednica da svojataju ono što pripada isključivo Bunjevcima.

Protiv veštački podila: „Postoje neki bunjevački 'ovi' ili 'oni', ali mi znamo ko smo. Volio bi da se svi izjašnjavaju isključivo svojim imenom", poručuje Parčetić. Bunjevački identitet ne trpi nametnute prefikse niti veštačku podiljenost.

Jedan savit, jedan narod: Podvučeno je da u Republiki Srbiji postoji samo jedan, legitimni Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine. To je činjenica koju su potvrdili i Zakon i Ustav države Srbije.

Priznata zajednica: Bunjevačka nacionalna zajednica je jasno pripoznata i priznata na ciloj teritoriji Republike Srbije, čime se stavlja tačka na bilo kakva svojatanja ili pokušaje brisanja njevog imena.

Zahvaljujući se na pozivu, Dejan Parčetić je podsitio da se budućnost gradi na primerima iz prošlosti – onako kako su Pačetići nekada uvažavali braću Srbe, tako se i danas kroz institucije i zajednički rad čuva dostojanstvo naroda koji je utkao sebe u svaki kamen Sombora.