U sridu, 12. marta, održana je konferencija za novinare na kojoj su na temu jedinstva bunjevački institucija i nastupajući parlamentarni izbora divanili Tamara Babić, podpridsidnica Bunjevačke matice, Vojislav Orčić, pridsidnik Bunjevačke stranke Vojvodine i Srđan Evetović, pridsidnik Bunjevačke stranke.

   Tom prilikom divana je bilo o problemima koji tište bunjevačku zajednicu, poput asimilacije, nemogućnosti upotribe jezika i načina privazilaženja ti problema, a kako je istaknuto jedinstvo je osnovni priduslov dalje perspektive i razvoja institucija i zajednice. Takođe je apostrofirana potriba standardizacije jezika i osnivanja Zavoda za kulturu Bunjevaca. 

   U ponediljak, 13. januara, Savez bačkih Bunjevaca održo je konferenciju za novinare povodom aktuelne političke situacije u Subotici. Tom prilikom pridsidnik SBB Mirko Bajić više puti je naglasio kako u subotičkoj Skupštini većina postoji, te da se vlast ne dovodi u pitanje. Na pitanje ko stoji iza pokušaja narušavanja skupštinske većine i opstrukcija u normalnom radu Skupštine, Bajić ističe da je to stara vlast kojoj je u interesu da se funkcionisanje Grada vrati na staro stanje.

   Jedna od tema pres konferencije odnosila se i na skoro usvojen budžet za 2014. godinu. Naime, prilikom glasanja o donošenju budžeta, iako članovi koalicije, odbornici Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine nisu glasali, te Bajić navodi da razlozi za takvu opstrukciju DSHV teško može objasnit i da je to očigledno bio trenutak slabosti u vođenju politike ove političke stranke. U subotu je održan i koalicioni sastanak, na kojem je, kako prinosi Bajić, DSHV izjavio da nastavlja da radi u aktuelnoj vlasti na isti način ko i kad je ona formirana. Na taj način koalicija nastavlja s radom s 37 potpisnika sporazuma.

   Na konferenciji za novinare mogli su se čut i stavovi SBB kad je rič o funkcionisanju lokalne vlasti u Subotici. Naime, SBB ostaje privržen stavu da u Subotici vlast mora biti postavljena na principu da sve četri nacionalne zajednice koje su brojčano najveće, a to su Mađari, Srbi, Hrvati i Bunjevci, moraje učestvovat u vlasti putom svoji pridstavnika i to srazmerno svom potencijalu u podrški građana na izborima.

   Na konferenciji se obratio i Dragan Kopunović, član SBB, koji je divanio o planovima ove stranke. Naime, kako je kazano tom prilikom, ove godine triba da se održe izbori za nacionalne savite, a SBB će samostalno učestvovat na izboru za Bunjevački nacionalni savit. Na kraju je Kopunović dodo da tek slidi teška borba sa onima koji Bunjevce ne priznaju.

S. N.

U utorak, 22. oktobra, Savez bačkih Bunjevaca održo je konferenciju za novinare i tom prilikom najoštrije je osuđena krađa spomenika „Ptica slomljenih krila“ na Senćanskom groblju u Subotici. Stav SBB je da pod hitno triba nać počinioce vandalizma i istako kako u pozadini svega stoji štogod daleko teže od čina krađe.

   - Ali isto tako tražimo, pošto se na spomeniku porid imena nevini žrtava nalaze i imena lica za koje postoje dokazi ili sumnja da su činila zločine, da se prija ponovne obnove spomenika sa spiska imena, uklone ona kojima tamo nije misto, kazo je Siniša Tikvicki.

Druga tema konferencije odnosila se na positu dva pridsidnika Donjem Tavankutu. Naime, u četvrtak 17. oktobra, prilikom posite pridsidnika Srbije i Hrvatske, Tomislava Nikolića i Ive Josipovića, kako tvrdi Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a, izvršena je zloupotiba dice i škule u političke svrhe. Tom prilikom u pokušaju da se Bunjevci u Tavankutu prikažu ko Hrvati, pridstavljana je bunjevačka kultura i jezik.

   - Tom prilikom desile su se stvari koje nikako ne bi smile. Favorizovanjem jedne strane, u ovom slučaju dice koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, zapostvaljena su sva druga dica. Bilo je riči da tu škulu pohađaju mnogobrojna dica na hrvatskom jeziku, a to je oko 30 dice u odnosu na 104 koliko ji pohađa bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture, istako je Dragan Kopunović.

U SBB ističu kako razumiju da je postojala želja, potriba i volja da se pridsidnik Hrvatske obrati i pozdravi dicu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Međutim, njeva osnovna zamerka odnosi se na zloupotribu dice i škule u političke svrhe. Tom prilikom prikinuta je nastava u škuli i tog dana iako to nije u programu onoga kako škula triba da radi, dica koja bi tribala da dočekaju dva pridsidnika, jel se i oni tamo škuluju, nisu puštena u prostorije škule.

   - Pri tome se očigledno instruišu dica da divane kako uče „lipu ikavicu“ ko hrvatski jezik, što je očigledno i dalje nastojanje oni koji su tamo dočekali pridsidnike, a to su pridstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, ne priznavanja Bunjevaca ko autohtone nacionalne manjine, jel oni i dalje smatraju da na ovim prostorima žive Hrvati-Bunjevci, bunjevački Hrvati, samo ne Bunjevci, dodaje Mirko Bajić.

O positi dva pridsidnika pisano je i u „Večernjem listu“, di je navedeno da u Tavankutu žive Hrvati, Bunjevci, Mađari, Srbi i drugi, pa Bajić postavlja pitanje kako je moguće da u Zagrebu znaju da Bunjevci nisu Hrvati, a u Subotici se to još uvik poistovećuje. Kad je rič o ovoj temi Bajić je spomenio i to kako je još prija dvi godine Ivo Josipović o takozvanom „bunjevačkom pitanju“ kazo da se Zagreb neće i ne može mišati u to kako će se neko izjasnit, pa je i ovom prilikom pridsidnik SBB pozvo na politički dijalog izmed dvi nacionalne skupine, Bunjevaca i Hrvata.