Izložba slamarski radova

│ Izvor: BMC Sombor │ Ponediljak, 28.09.2020. │

U petak 25. septembra, obilužena je izložba slamarski radova u organizaciji BKC „Lemeški Bunjevci” iz Svetozara Miletića, u ambijentu Etno parka „Stari ribnjak” u Čonoplji.

U okviru projekta „Bunjevačka Dužijanca 2020.” udruženje je od prolića do kraja septembra miseca imalo tušta aktivnosti. Od posvećenja žita na Svetog Marka, nikoliko radionica sa dicom i njevim roditeljima, Dužijanca u Lemešu, centralna Dužijanca, pa sve do izložbe slamarski radova koji su obilužili ovaj projekat. Na radionicama su dica pripravljala perlice od slame, dok su odrasli pleli vince, radili na kruni i slikama. Nuz tušta radova od slame, poseban akcenat je dat na kruni za potribe Dužijance.

Kako je situacija u zemlji nepovoljno uticala na mnoge aktivnosti, pridsidnik udruženja Stipan Budimčević zafalio se svim učesnicima koji su pomogli u realizaciji projekta u nadi da će sledeće godine bit daleko bolje i da će bit još više učesnika kako na radionicama tako i na proslavama bunjevački manifestacija.

Izložbu je otvorila pridsidnica Bunjevačkog nacionalnog savita dr Suzana Kujundžić Ostojić, ističuć lipotu i vridnost svi eksponata. Prigodan program vodila je Ružica Parčetić a lipim stihovima obratila se Martina Dujmović, učesnica projekta i uspišna mlada slamarka.

Manifestaciju su svojim prisustvom uveličali članovi Bunjevačkog nacionalnog savita, pridsidnica Odbora za kulturu, Kata Kuntić, pridsidnik Izvršnog odbora Branko Pokornić, bunjevački mediji, gosti iz Sombora, Lemeša, Čonoplje, Bajmoka i Subotice. Nuz poštivanje svi mira opreza, manifestacija je uspišno obilužila kraj ovogodišnje Dužijance koja je ovom izložbom istakla slamarstvo ko specifičnu umitnost kod Bunjevaca.

Projekat je sufinansiran od strane Ministarstva kulture Republike Srbije, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa virskim zajednicama a podržan je od strane Bunjevačkog nacionalnog savita, Centra za kulturu Bunjevaca i Bunjevačkog media centra iz Sombora.

Video prilog: BKC Novi Sad

FOTOGRAFIJE

I ove godine BNS darivo đake

│ Izvor: BMC │ Ponediljak, 28.09.2020. │

Ko što je već duga i lipa višegodišnja tradicija, za đake koji pohađaje časove bunjevačkog el su se tek upisali, septembar je misec nove škulske godine al i lipi poklona! Paketiće s priborom koji će jim itekako dobro doć na časovima bunjevačkog, ko i slatke grickalice, đacima OŠ „Matko Vuković“ podilile su pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, dr Suzana Kujundžić Ostojić učiteljica Vesna Biljanski, pridavač bunjevačkog jezika.

Za nike od učenika niži razreda, ovo je prva škulska godina i prvi čas bunjevačkog. Pa će paketići ne samo bit prigodan poklon već i lipa uspomena na početak jednog kreativnog i zabavnog druženja.

Učiteljica Vesna Biljanski poželila je svim đacima sritan i uspišan početak nove godine, a pridsidnica Nacionalnog savita dr Suzana Kujundžić Ostojić, da se lipo zabave i svašta novo nauče o svojoj kulturi i jeziku.

Radost dice ovim lipim gestom pažnje Nacionalnog savita nije izostala, pa virujemo da će želje i očekivanja stariji generacija s lakoćom bit ispunjene.

FOTOGRAFIJE

Seoba Bunjevaca

│ Izvor: ПОЛИТИКА │

Mi Bunjevci smo još 2017. godine obilužili 330 godina od dolaska na prostore Bačke. Uoči Velike seobe Srba, dogodila se Velika seoba Bunjevaca s prostora Hercegovine i dalmatinskog primorja na prostor tzv. „Bajskog trougla” (Subotica-Sombor-Baja). Seoba Bunjevaca bila je pod vođstvom franjevaca, a razlog za seobu bili su nepodnošljivi uslovi života u Otomanskoj carevini i dobijanje privilegija po dolasku na novi prostor od tadašnje Austrougarske carevine. Zajedno sa Srbima branili smo granice od prodora Turaka ka severu Evrope.

Istorijska je činjenica da su Bunjevci na ove prostore došli kao autohton južnoslovenski narod koji je aktivno učestvovo i znatno doprineo prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Jedan od četri naša nacionalna praznika obilužavamo 25. novembra – Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Novom Sadu 1918.

Nažalost, od samog dolaska Bunjevci su bili izloženi asimilaciji, prvo mađarizaciji pa hrvatizaciji. Vrhunac je bio 1945. godine kada je komunističkim dekretom tadašnje Jugoslavije naređeno da se Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu. Taj akt se mora zvanično ociniti aktom asimilacije, što do danas nije učinjeno. Time bi se omogućio povrat svi kako materijalni tako i nematerijalni vridnosti koje su Bunjevcima oduzete na temelju te naredbe, a Bunjevci bi konačno bili prihvaćeni ko tradicionalna nacionalna manjina u današnjoj Srbiji.

Našim, bunjevačkim jezikom, da podsitim, pisan je prvi statut Subotice.

Mirko Bajić
pridsidnik Bunjevačkog kulturnog centra NS i podpridsidnik Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine