Reakcija na izjave pridsidnika Republike Hrvatske o Bunjevcima

Reakcija na izjave pridsidnika Hrvatske Zorana Milanovića, u kojima Bunjevce naziva Hrvatima, u kojima navodi, da je hrvatska zajednica u Subatici veća nego gotovo sve zajednice u kojima žive Srbi u Hrvatskoj, da su u Subatici 1900. godine, od 100.000 stanovnika “50 odsto bili Hrvati Bunjevci”, i da ju je to činilo “najvećim hrvatskim gradom”.

Poštovani gospodine Milanoviću, Bunjevci su autohton južnoslovenski narod, baš kao što su i Hrvati i Srbi.

Podsitiću Vas, gospodine Milanoviću, na istorijsku činjenicu da je na Velikoj narodnoj skupštini prisajedinjenja današnji prostora Vojvodine tada Kraljevini Srbiji, u Novom Sadu 1918. godine, med svim delegatima bilo 84 delegata Bunjevaca (jedan na 1.000 stanovnika), i 1 (jedan) delegat Hrvat. To dovoljno govori o odnosu broja Bunjevaca i broja Hrvata na ovim prostorima početkom dvadesetog vika. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vika – znači i 1900-te, Subatica ne da nije bila “najveći hrvatski grad” nego tada u Subatici nije ni bilo Hrvata. Hrvatski jezik se u Subatici nije mogo ni čut, jer ga niko nije ni koristio, divanilo se mađarski, srpski i bunjevačkom ikavicom. Bunjevci, na žalost, jesu bili izloženi nasilnoj asimilaciji u Hrvate, što je kulminiralo sramnom “Naredbom” tadašnje komunističke vlasti 1945-te godine, kojom je naređeno da se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu. Vašim izjavama Vi i danas podstičete i prizivate nasilnu asimilaciju Bunjevaca u Hrvate.

Pitam Vas gospodine Milanoviću, ako “takozvani Hrvati” u Subatici i okolini pridstavljaju, kako sami kažu, “bunjevačke Hrvate” – ko pridstavlja u Srbiji Hrvate – Hrvate? Veoma me čudi da dozvoljavate da danas u Srbiji hrvatsku manjinu, gotovo u potpunosti, pridstavljaju pohrvaćeni Bunjevci, a ne Hrvati. Pravo je danas svakoga da se izjasni ili ne izjasni o nacionalnoj pripadnosti onako kako sam oseća i želi i mi Bunjevci to poštujemo. Bunjevci imaju svoj Nacionalni savit, (koji se, uzgred, bira na neposrednim izborima, jer ima dovoljno Bunjevaca upisani u birački spisak manjine), a Hrvati imaju svoje Nacionalno vijeće (koje se, uzgred, nikad nije biralo na neposrednim izborima, jer se nije dovoljan broj Hrvata upisao u birački spisak manjine).

Država Srbija je danas demokratska država koja svim manjinama, pa i Hrvatima, omogućuje da se nacionalno izjasne, da niguju svoju tradiciju, kulturu i jezik. Mi Bunjevci, ponosni smo i zafalni, da nas naša matična država Srbija danas pripoznaje kao autohton južnoslovenski narod, i da poštuje naše opridiljenje da smo u Srbiji danas jedna od nacionalni manjina, sa svim pravima i obavezama koje imaju i sve druge nacionalne manjine, i da nam jednako ko i svima, omogućuje nigovanje sopstvenog identiteta, tradicije, kulture i jezika.

Vaš pristup, i Vaši istupi, gospodine Milanoviću, najblaže ričeno, graniče se sa krajnjim licemerjem i bezobrazlukom, očigledno zasnovanim samo na mržnji, što je, dozvolićete, po mom skromnom mišljenju, neprimereno jednom pridsidniku ozbiljne evropske države.

Zafaljujemo Ministru Aleksandru Vulinu na reakciji u zaštiti prava i dostojanstva Bunjevaca u Srbiji, i očekujemo da se i ubuduće reaguje na ovakve i slične provokacije, zasnovane na mržnji, a sa ciljem promovisanja asimilacije Bunjevaca u Hrvate.

Subatica, 28. septembar 2021.

Mirko Bajić         

Pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca

Bunjevački svatovi – posli dvi i po decenije

│ Izvor: BMC │ Ponediljak, 27.09.2021. │

U subotu, 25. septembra, održana je promocija filma „Bunjevački svatovi“. Rič je o projektu Kulturno-umitničkog društva „Aleksandrovo“ koji je čeko dvi i po decenije kako bi ugledo svitlost dana.

Naime, veći deo materijala je snimljen, al je godinama bio rasut, sve dok nije stigla pomoć Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“.

– Film je rađen je na bazi istorijski izvora, naročito Kate Prćić, Ištvana Ivanjija, mog dide Mije Mandića, Taki svatovi su bili prija 100 godina, pa smo tražili take salaše i enterijere koji su bili odgovarajući – kazo je Mijo Mandić koji stoji iza scenarija i režije.

Najveći dio „glumačke postave“ činili su članovi KUD „Aleksandrovo“.

– Snimci su bili izgubljeni, dio nije bio snimljen onda. Uspili smo konačno sve sakupit, završit. Ideja je potekla od Mije Mandića i mog pokojnog oca, nuz veliku podršku šandorsku firmi – divanio je Tihomir Vrbanović, pridsidnik KUD „Aleksandrovo“.

U ulogi mlade i mladoženje bili su Igor Krčelić i Vesna Takač, a kažu kako im je to bio doživljaj kojeg će pamtit cilog života.

Kako je i kazano na promociji, velika pomoć stigla je od dr Suzane Kujundžić Ostojić.

– Kad je počela „Korona“ i kad se utišalo, imali smo kada tragat za materijalom. Uspili smo skupit sve na jedno misto i snimit što je falilo. Snimljeno je koliko se moglo u to vrime autentično, lipo se divani bunjevački, i ovo je svakako vridan film – dodaje pridsidnica NSBNM, odnosno upravitelj UK „Centar za kulturu Bunjevaca“.

VIDEO PRILOG: BMC

FOTOGRAFIJE

Promocija knjige „Bunjevci“ održana i u Novom Sadu

│ Izvor: BMC │ Ponediljak, 27.09.2021. │

U Muzeju Vojvodine održana je promocija knjige „Bunjevci – Odabrani tekstovi iz mađarske stručne, literature o istoriji, nasiljavanju i etnografiji Bunjevaca od prve polovine 19. vika do 1918. godine“. U pitanju je niz tekstova koji oslikavaje život, identitet, običaje, tradiciju Bunjevaca privedeni sa mađarskog na srpski jezik, što je uradio prof. dr Ferenc Nemet. Prisutnima se obratila mr Tijana Stanković Pešterac, direktorica Muzeja Vojvodine, koja je istakla značaj dugogodišnje saradnje sa Nacionalnim savitom bunjevačke nacionalne manjine.

Prof. dr Dragan Stanić, pridsidnik Matice srpske kazo je ovom prilikom kako je u pitanju istoriografski projekat u kom je angažovan internacionalni tim:

Knjigu je uredila dr Suzana Kujundžić Ostojić, upravnica Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca”, izdavač je Centar za kulturu Bunjevaca iz Subatice. Suizdavač je Matica srpska, u ime koje koje je recenzent akademik i istoričar Vasilije Krestić, u ime Muzeja Vojvodine recenzent je Bogdan Šekarić, a u ime Srpske akademije nauka i umitnosti dr Biljana Sikimić. Pridgovor je napisao prof. dr Arpad Hornjak, profesor istorije iz Pečuja.

VIDEO PRILOG: BMC