Bunjevački govor i za starije osnovce

NA SIDNICI NACIONALNO-PROSVITNOG SAVITA SRBIJE ODRŽANOJ 7.DECEMBRA U BEOGRADU

BUNJEVAČKI GOVOR I ZA STARIJE OSNOVCE

Nikola_BabicNevenka_B_PalkovicMirjana_SavanovNacionalno-prosvitni savit Skupštine Srbije održo je 7. decembra sastanak u Beogradu na kojem je za Bunjevce dono važnu odluku – usvojio je pridlog nastavnog Plana i Programa za peti, šesti, sedmi i osmi razred izbornog predmeta Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Nakon objavljivanja u „Službenom glasniku Srbije” priće se na pripremu ovog nastavnog Plana i Programa za njegovu realizaciju u slidećoj škulskoj godini 2011-2012. Pridlog nastavnog plana i programa su napravili Ana Popov, Jadranka Tikvicki, Marija Bošnjak, Nevenka Bašić Palković i Mirjana Savanov. Taj pridlog je prošo recenziju Pedagoškog zavoda Vojvodine, a zeleno svitlo su dali i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i Ministarstvo prosvete, Odiljenje za niže razrede osnovne škule. Iz Subotice je sidnici prisustvovo Nikola Babić, podpridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita, sa statusom posmatrača, a na samoj sidnici je dobio pravo od pridsidnice Nacionalno-prosvitnog savita dr Desanke Radusinović, profesora Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu, da odgovara na pitanja i daje pojašnjenja. O tako usaglašenom pridlogu nastavnog Plana i Programa članovi Nacionalno-prosvitnog savita su vodili konstruktivnu i iscrpnu raspravu. Da kažemo da Nacionalno-prosvitni savit broji 41 člana iz sfere obrazovanja, udžbenika i normativno-pravne regulative, koja omogućiva izvođenje nastave po Ustavu Republike Srbije i zakona koje je propisalo Ministarstvo prosvite, i čini sastavni dio obrazovno-vaspitnog sistema. Od najviše akademske institucije Srpske akademije nauka, profesora univerziteta u Beogradu i Novom Sadu, dekana Učiteljskog fakulteta i drugi učesnika, Bunjevci su dobili punu podršku za nastavni plan i program. Triba istaknit da je ovaj pridlog usvojen jednoglasno.


 

Bunjevački kalendar za 2011.godinu

IZAŠO BUNJEVAČKI KALENDAR

Kalendar
Iz štampe je izašo Bunjevački kalendar za prostu 2011. godinu u izdanju Bunjevačkog kulturnog centra – Subotica. Promocija kalendara je tradicionalno održana u prostorijama Srpskog kulturnog centra "Sveti Sava” u Subotici u sridu 15. decembra. Na promociji su divanili porid glavnog urednika Vojnić Hajduk Miroslava, još i direktor Bunjevačkog informativnog centra g. Mirko Bajić i kustos i savitnik grackog muzeja u Subotici gospođa Nevenka Bašić Palković. U kulturno umitničkom dilu programa učestvovala su i deca iz dnevnog boravka učenika sa posebnim potrebama Osnovne škule "Žarko Zrenjanin" iz Subotice.















 

OBILUŽEN BUNJEVAČKI NACIONALNI PRAZNIK 25.NOVEMBAR

UZ ČESTITKE I O NERIŠENIM BUNJEVAČKIM PITANJIMA

Svecana_akademijaSvečanom akademijom 25. novembra u Velikoj vićnici Gradske kuće obilužen  je bunjevački nacionalni praznik, dan kad je 1918. godine održana Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostali Slovena u Novom Sadu, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji, a onda i ulaska u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Na toj Skupštini je učestvovalo  84 bunjevčka delegata na čelu sa Blaškom Rajićom, na svaki iljadu građana jedan delegat, i time su Bunjevci postali konstitutivni narod nove države. Nakon što je Ženski omladinski hor sa dirigentom Maćašom Murenjijom izvo srpsku himnu i bunjevačku svečanu pismu, pozdravljeni su najviši gosti: Jan Sabo, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Slobodan Čamprag, sekretar za obrazovanje Grada Subotice, Mirko Bajić, direktor Bunjevačkog informativnog centra i pridsidnik Saveza bački Bunjevaca, Branko Francišković, pridsidnik Bunjevačke stranke Vojvodine i pomoćnik pridsidndika Grada Subotice,  Ljubiša Nikolin i Zdenko Pop, pridstavnici Televizije Novi Sad, Milan Marodić, pridsidnik Srpskog kulturnog centra „Sveti  Sava”,  Toma Veljković, pomoćnik pridsidnika Grada Subotice, Ivan Sedlak, pridsidnik Bunjevačke matice, i Ivan Bačlija iz Pokrajinskog sekretarijata za upravu, propise i nacionalne manjine. Istaknuto je da su prisutni i članovi Bunjevačkog nacionalnog savita, pridstavnici  bunjevački institucija i pridavači bunjevačkog govora u osnovnim škulama. Natalija_MisovicJan Sabo je podsitio na 25. novembar 1918. godine i odluke skupštine, i dodo da je zafaljujuć tom Srbija jedina zemlja u svitu koja ima tako visoke standarde za nacionalne manjine. Svoju čestitku Bunjevcima  je završio sa ričima: „Sritan  praznik!” Isprid Grada Subotice praznik je čestito Slobodan Čamprag. Uz kratko objašnjenje samog događaja prija 92 godine, Čamprag je dodo da je na Skupštini bilo 757 delegata od koji su čak 84 bili Bunjevci  i da su ulaskom Srbije u Kraljevinu SHS Bunjevci postali jedan od konstitutivni naroda prve Jugoslavije. „Bunjevci imaju sva prava i želim da ih ostvaruju” – kazo je Čamprag. Onda je uslidilo obraćanje Blaška Gabrića, pridsidnika Bunjevačkog nacionalnog  savita, koji je dotako sva važna pitanja koja muče današnje Bunjevce, o čemu pišemo u posebnom prilogu. Telegramom  je gradonačelnik Saša Vučinić čestito praznik Bunjevcima i izmed ostalog kazo: „Verujem  da će se obeležavanjem ovog velikog istorijskog datuma na simboličan način podsetiti na značaj i doprinos koji je bunjevačka nacionalna zajednica dala u izgradnji našeg društva i zajedništva, koji odlikuje tolerancija, interkulturalnost i uzajamno uvažavanje različitosti”. Telegrame čestitke je poslala i Ana Tomanova Makanova, podpridsidnica Izvršnog veća APV i pokrajinska  sekretarka za informacije, ko i Srpska akademija nauka i umetnosti u Novom Sadu. Zvonko Stantić,  sekretar Bunjevačke matice, je pročito rad o događanjima uoči Prvog svitskog rata, ko i o značaju Velike narodne skupštine održane 1918. godine, sa zanimljivim svidočanstvima  ljudi iz tog vrimena. U umitničkom programu nastupili su Ženski omladinski hor, mladi muzičari učenici Natalija Mišović, Mihajlo Parčetić i Ivana Antunić, a zatim i solista Lenislava Vojnić Purčar. Po završetku akademije Bunjevački nacionalni savit je u holu isprid Vićnice priredio koktel di su pored pića posluženi tradicionalni bunjevački kolači.