│ Četvrtak, 03.10.2024. │

MONOGRAFIJA „PLEMIĆKE PORODICE BAČKIH BUNJEVACA” AUTORA MILANA STEPANOVIĆA I DR ATILE PFAJFERA SVEČANO PRIDSTAVLJENA SOMBORCIMA

Monografija „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca”, autora Milana Stepanovića i dr Atile Pfajfera, svečano je pridstavljena Somborcima 02. oktobra, u Velikoj sali zdanja Županije u Somboru. Ova obimna i bogato ilustrovana knjiga pridstavlja istorijsku studiju o 52 plemićke porodice koje su potekle iz bunjevačkog etničkog miljea i prati njihovo poreklo i prošlost, sa naglaskom na period nakon nobilitacije.

U ime grada Sombora, na početku promocije prisutne je pozdravio Milan Stakić, zaminik gradonačelnika Sombora.

„Još jedna lipa i obimna knjiga o istoriji ovog prostora rezultat je dugog i upornog rada naša dva sugrađanina. Njome se razotkriva do sad malo poznat, zanimljiv i značajan segment prošlosti onog društvenog sloja, koji je prisudno utico kolko na vojnički i ratni, tolko i na civilni i privredni život naši pridaka u pridhodnim vikovima. Sombor i njegovo bliže okruženje su, brez sumnje, jedno od sridišta koja su jasnim i snažnim nitima bila vezana za temu istraživanja ove obimne studije” - naglasio je Stakić.

Prisutnima se obratila i uridnica monografije, pridsidnica Bunjevačkog nacionalnog savita, dr Suzana Kujundžić Ostojić, koja se zafalila na podrški i naglasila da je monografija za sve vrime postojanja savita zaista pravi izdavački poduhvat.

„Ova knjiga razlog je za ponos svakog ko sebe naziva Bunjevcom jel Bunjevkom, razlog je za ponos ovog grada i zato smo danas u zgradi Županije da ono što je lipo i vridno podilimo sa svima” - istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić.

Urednica knjige je istakla i da je ovako bremenita tema zahtivala mnogo više vrimena za arhivsko istraživanje od prvobitno planiranog, a broj pronađeni podataka na kraju je više nego dvostruko povećo obim studije (sa planiranih 230 na 540 strana), pa da je ova tema i način kako su joj autori pristupili, pridstavljaju put kojim do sad istraživači nisu išli.

Stepanović je naglasio da ovo izdanje pridstavlja prvu istorijsku monografiju koja se naučno, kritički i izrazito dokumentovano, bavi cilokupnim bunjevačkim plemstvom od kraja 17. do početka 20. vika.

Monografija „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca”, jedna je opširna studija na priko 540 strana, sa čak 2.175 fusnota, a za njen nastanak korišćeno je blizu hiljadu izvornika – 450 arhivskih i 538 štampanih na više raznih jezika. Prvi sam njen autor i bavio sam se konkretnim istraživanjom porikla i prošlosti plemićki porodica, a drugi autor, mladi kolega istoričar doc. dr Atila Pfajfer, dao je tim mojim dugogodišnjim istraživanjima vridan doprinos u vidu dragocine završne studije o istoriji plemstva u Ugarskoj, prvoj te vrste koja je objavljena na srpskom jeziku.

Autori su se, naglasio je Stepanović, trudili da tokom dugotrajnog istraživanja i pisanja knjige primene najstrožu naučnu metodologiju, a brojnim izvorima pristupali su kritički, preispitujući svaki podatak.

„Monografija zapravo divani o jednom društvenom sloju koji se stvorio krajom 17. i tokom 18. vika među bačkim Bunjevcima. Taj sloj je imo velik uticaj na politički, privredni, vojnički i ratni život ne samo Bunjevaca, već i na širem etničkom prostoru. Nike od ti porodica su bili utemeljivači graničarskog i građanskog Sombora i Subotice. Te porodice su ostavile velik trag u istoriji Bunjevaca i Bačke. Zanimljivo je da su se mnoge bogate plemićke porodice odnarodile dok su seoske i relativno siromašne plemićke porodice sačuvale svoj bunjevački i nacionalni osećaj. Temi ove monografije smo prišli veoma temeljno i kritički, trudili smo se maksimalno da budemo objektivni i da naučnom metodologijom dođemo do niki novi činjenica koje čine značajan segment istorije Bunjevaca” objasnio je Stepanović.

Tokom promocije knjige, pročitana je i recenzija uglednog srpskog heraldičara Dragomira M. Acovića.

Promociju knjige uveličo je nastup vokalne solistkinje Radio televizije Srbije i Radio televizije Vojvodine, Zorane Iđuški u pratnji tamburaškog sastava „Kulturica” iz Sombora.

Monografija je objavljena u izdanju Bunjevačkog nacionalnog savita, Centra za kulturu Bunjevaca iz Subatice i UG „Norma” iz Sombora.

R. P.

FOTOGRAFIJE

│ Ponediljak, 30.09.2024. │

Varoška uprava Subatica, Sekretarijat za poljoprivridu i zaštitu životne sridine, Služba za zaštitu životne sridine i održiv razvoj, na osnovu člana 10. i 29. Zakona o procini uticaja na životnu sridinu ("Sl. glasnik RS", br. 135/04 i 36/09) objavljiva:

OBAVIŠTENJE

O PODNETOM ZAHTIVU ZA ODLUČIVANJE O POTRIBI PROCINE UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SRIDINU

Podnosilac zahtiva Ognjen Gabrić PR Kancelarija za projektovanje „Good Engineering“ Subatica, 51. Divizije br. 16, Subatica, ovlašćen od strane priduzeća „Palić projekt“ d.o.o., Segedinski put br. 106, Subatica, u ime investitora Varoši Subatice i J.K.P. „Vodovod i kanalizacija“ Subatica, podno je dana 23.09.2024. godine Zahtiv za odlučivanje o potribi procine uticaja na životnu sridinu projekta: „Javna vodovodna mriža na obali Palića“, na katastarskim parcelama br. 1690/5, 1689/8, 1689/6, 1689/4, 1665/1, 1666/6, 1666/4, 1639/1, 1638/1, 1636/1, 1637/1 i 1635/17 KO Palić, Subatica, evidentiran u pisarnici Varoške uprave Subatica pod brojom IV-08/I-501-116/2024;

Uvid u podatke i dokumentaciju iz predmetnog zahtiva mož se izvršit u prostorijama Službe za zaštitu životne sridine i održiv razvoj (Trg Slobode 1, Varoška kuća, I sprat, soba 129), svakog radnog dana od 8 do 14 sati.

Zainteresovani organi, organizacije i javnost u roku od deset dana od dana objavljivanja ovog obavištenja mogu dostavit mišljenja o potribi procine uticaja predmetnog projekta na životnu sridinu lično el poštom (Trg slobode br. 1, Subatica, Varoška uprava Subatica, Sekretarijat za poljoprivridu i zaštitu životne sridine – Služba za zaštitu životne sridine i održiv razvoj, I sprat, soba 129).

│ Subota, 28.09.2024. │

Održana radionica kuvanja u OŠ „Đuro Salaj” 

U sklopu nastave na bunjevačkom svakog miseca učiteljica Jelena Vukčević svojim đacima dovodi novog, zanimljivog gosta od kojeg đaci imaje priliku naučit nove vištine, kadkad praktične a kadkad kreativne.

Ovog puta, gost radionice bio je Saša Šimić, profesionalni kuvar iz restorana „Gurinović”. On je đacima viši razreda koji pohađaje bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture pokazo kako se pravi poznata poslastica od tista, barat file.

Koordinator radionice bila je učiteljica Jelena Vukčević. Dica su se podilila u dvi ekipe, ženski i muški dio. Divojčice su razvile tisto prateći instrukcije kuvara i svoje učiteljice, dok su derančići pržili prezlu.

Dio s kuvanjom tista valjda je dici najteže pao, tribalo je dočekat da se vidi i proba šta je urađeno za dva časa neprikidnog rada. To je vrime iščekivanja potrošeno u sigri, nuz nju sve brže i lakše prođe. Gotov barat file brzo je planio med dicom, pa možemo slobodno kazat da je radionica bila uspišna.

Ufriško će doć i oktobar, kad će dica imat priliku da zakorače u svit slikarstva. Inspiracije neće zafalit cigurno, jesen je na glasu ko godišnje doba najrazličitiji boja.

T. K. M.

FOTOGRAFIJE