Okrugli sto

naslov

   Savez bačkih Bunjevaca prisustvovao je na okruglom stolu u Novom Sadu, pod nazivom "Političke partije nacionalnih zajednica u Srbiji u predvečerje izbora”.
Predsednik Saveza bačkih Bunjevaca imao je uvodno izlaganje na temu "Problemi nacionalnih zajednica i modeli moguće saradnje". Saopštenje sa ovog skupa prenosimo u celosti. Ovaj skup ocenjen je kao istorijski, jer su prvi put za isti sto seli politički predstavnici više od deset nacionalnih zajednica, u nameri da pronalaze puteve saradnje u cilju ostvarivanja potreba nacionalnih zajednica u Srbiji i moguće političke saradnje.

 

Saopštenje za javnost

 

U subotu, 22.10.2011. u Novom Sadu, u organizaciji Crnogorske partije, održan je Okrugli sto pod nazivom: “Političke partije nacionalnih zajednica u Srbiji u predvečerje izbora”.

Skupu je prisustvovalo 12 političkih partija iz 10 nacionalnih zajednica, pred očima medija, OSCE misije u Srbiji i ambasada Mađarske, Slovačke, Hrvatske i Albanije.

Okrugli sto je održan u dve sesije u kojima su predstavnici stranaka izneli aktuelne probleme sa kojima se njihove nacionalne zajednice susreću. Jednoglasno su se složili da je veliki broj problema potpuno isti uključujući određene specifičnosti, što je kulminiralo događajima prilikom izbora za nacionalne savete.

Poslednjih 20 godina nacionalne zajednice su kontuinirano i nesebično davale doprinos razvoju demokratije u želji suštinskih demokratskih promena za stvaranje savremene države na osnovama demokratskih načela i principa socijalne pravde.

Za uzvrat nacionalne zajednice, u većini slučajeva, dobile su produkciju i nagomilavanje problema i uglavnom loša zakonodavna rešenja, koja se odnose na nacionalne zajednice i političke partije nacionalnih zajednica, što treba menjati.

Usaglašeno je da će u narednom periodu koordinacija i komunikacija među učesnicima konferencije biti pojačana uz održavanja zajedničkih sastanaka po pitanju iznalaženja načina i metoda rešavanja problema, kao i mogućoj političkoj saradnji na predstojećim izborima.

Do sledećeg susreta koordinaciju nastavlja Crnogorska partija.

Tekst Saopštenja jednoglasno su usvojili:

Rusinska demokratska stranka, Savez bačkih Bunjevaca, Demokratska partija Makedonaca, Demokratski savez Bugara, Stranka vojvođanskih Slovaka, Demokratska zajednica Hrvata, Slovačka stranka, Romska partija, Građanski savez Mađara, Bošnjačka demokratska zajednica, Savez vojvođanskih Mađara i Crnogorska partija.

Novi Sad, 23.10.2011.

615

 

35. godina KUD "Aleksandrovo"

KULTURNO UMITNIČKO DRUŠTVO „ALEKSANDROVO” ODRŽALO GODIŠNJI KONCERT

Za rođendan pokazali šta znadu

Radnim akcijama članovi društva pomogli pri osnivanju društva, a danas se folklorci paštre dan ga očuvaje. Sav trud tokom postojanja bio je krunisan na ovom koncertu

Slika_08
   Prostorije Madžarskog kulturnog centra „Nepker” su u subotu, 1. oktobra, bile rezervisane za publiku Kulturno umitničkog društva „Aleksandrovo”, koje je tom prilikom pored godišnjeg koncerta obilužilo i 35 godina rada i postojanja, pa je i višečasovni program proteko u takom znaku. Kako to i priliči, koncert je započo bunjevačkim igrama, ovog puta Momačkim kolom. U cilovečernjem programu učestvovale su tri folklorne grupe ovog društva, počev od najmlađi, pa sve to najbolji i naiskusniji igrača, za koje su bile rezervisane i najzanimljivije koreografije, a sve nji za ovaj koncert spremila je Vesna Takač, umitnički rukovodioc KUD-a.

   S Tihomirom Vrbanovićom, pridsidnikom Društva, divanili smo o samim počecima rada KUD-a „Aleksandrovo”. U tom divanu doznali smo da je KUD „Aleksandrovo” osnovano prija 35 godina, tačnije 26. februara 1976. godine. U to vrime je postojala Omladinska organizacija ko folklorna sekcija, a na njezinu inicijativu je i osnovano „Aleksadrovo”, pa je tako Omladinska organizacija prirasla u KUD.
Od samog početka postojanja KUD-a, stručni rukovodioc je bio Takač Mihajlo – Čombe. Prve folklorne korake naučio je u KUD-u „Bratstvo”, di je bio aktivan sve do 1973. godine, a posli tog prilazi u KUD „Bunjevačko kolo”. Tri godine kasnije, 1976., s omladincima MZ „Aleksandrovo” osniva KUD „Aleksandrovo”. Ko najistaknutiji član ovog društva aktivan je bio sve do smrti, 27. 6. 2007. godine, a za svoj rad dobio je i zasluženo priznanje, nagradu „Iskra kulture”, koju mu je 1994. godine dodilio Pokrajinski sekretarijat za kulturu. Prvi korepetitor Društva bila je Čombetova supruga, Klara Takač, koja je i dalje redovni član Društva. Njezina briga je vrimenom prišla na nošnju, o kojoj se s velikom ljubavi stara i danas. Prvi pridsidnik Društva je bio, sad već pokojni, Aleksadar Katić, a kad već divanim o pridsidnicima društva, ne bi bilo zgoreg spominit i ostale na ovoj funkciji, a to su za protekli 35 godina bili: Mokan Vlado, Vujković Miroslav, Buljovčić Stipan, Sadojević Ivan, Vojnić Hajduk Bartul i ja ko sadašnji pridsidnik – kazo je Vrbanović.

Brali kuruze da bi kupili nošnju

   Ko i svaki početak, tako i rad u KUD-u „Aleksandrovo” nije bio lak.
Kad je rič o prostorijama, po osnivanju KUD-a, MZ „Aleksandrovo” je za potribe folklorne sekcije ustupila prostorije Društvu – kazo je Vrbanović, pa dodo da je najveći problem, pored prostorija bila i nabavka nošnji i instrumenata za normalno funkcionisanje Društva. Da bi nabavili sve što je potribno, članovi Društva su se latili posla.
Kako bi pomogli svojem društvu, tadašnji članovi su u slobodno vrime radili na raznim poslovima, ko što su bili spremanje hangara u RO „Peščara”, branje kuruza, pravljenje trotoara i vađenje ripe na poljoprivrednim kombinatima. Od tako zarađeni novaca kupovala se originalna nošnja, al i materijali od koji su se šile replike. Zafaljujuć njima KUD danas u svojoj imovini ima oko 80% originalne nošnje za 14 koreografija u repertoaru društva. Pri osnivanju, orkestar su sačinjavali takođe omladinci Aleksadrova, koji su imali zavidno muzičko znanje i svoje instrumente. Društvo su pratili na svim većim i manjim nastupima, a često su posli naporni proba znali ostat još koji sat u sali i svirat za svoju dušu. Orkestar je brojo od četri do šest članova, a bili su zastupljeni harmonika, kontrabas, bas prim, tambure,... – izdivanio je Vrbanović.

Igra na poklon

   Na koncertu je Društvo, koje danas broji priko sto članova, pokazalo svu lipotu svoji nošnji i igara, pa su tako svoju publiku nagradili prikazivanjom svi koreografija, koje su nastale tokom tri i po decenije rada, a koja je bila prva koreografija, pitali smo Vrbanovića.
Prva koreografija koja je postavljena u Društvu bila je „Splet bunjevački igara”, a malo posli i „Splet madžarski igara” i „Splet srbijanski igara”. Najviše koreografija postavio je Takač Mihajlo – Čombe, a za nike od koreografija zaslužan je i Milan Miladinović – Ečke, koji je postavio „Glamoč”, „Biljana platno beljaše” i „Tanec”. Danas društvo ima veliko bogatstvo nošnji naroda i narodnosti bivše SFR Jugoslavije, ko i 14 koreografija s ti prostora. Med nji spadaje spletovi Bunjevački, Madžarski, Šokački i Banatski igara, al i igre ko što su Romske, Bosansko-muslimanske, Vranjske, Srbijanske, Nišavske, Glamoč, Hrvatske igre Tanec, Komitske i Makedonsku igru „Biljana platno beljaše”.
S ovim koreografijama, Društvo je osvojilo velik broj nagrada na brojnim turnejama i putovanjima, kako na prostorima bivše Jugoslavije, tako i u inostranstvu.

Vridne ruke žena

Pored folklorne sekcije Društvo se mož pofalit još jednom sekcijom, a rič je o Sekciji ručni radova. Ko „najmlađa” aktivnost Društva, sekcija postoji više od deset godina i okuplja žene, koje u svoje slobodno vrime izrađivaje radove od slame. S tim radovima prate svoje folklorce na svim gostovanjima, a pomažu i u opravljanju nošnje. Prodajom slika i perlica od slame, al i drugi radova ova Sekcija i finansijski pomaže svoje društvo. Iako na ovom koncertu njeve radove nismo vidili, nadamo se da će KUD u budućnosti organizovat kaku izložbu, koja će bit jednako posićena ko i godišnji koncert.

(Kliknite na fotografiju da biste je uvećali)

 

Platforma Saveza bačkih Bunjevaca

Savez bačkih Bunjevaca predstavio platformu za predstojeće izbore

 

Grb_SBB   Savez bačkih Bunjevaca je na konferenciji za novinare održanoj 12. 10. 2011. godine, objavio platformu sa kojom ulazi u političku borbu za ostvarivanje ciljeva, koje ima bunjevačka nacionalna zajednica, a koji su sadržani u programu Saveza bačkih Bunjevaca.
   Platforma je osnov za sve dalje razgovore sa mogućim koalicionim partnerima na predstojećim izborima.
Popis stanovništva pokazaće faktičko stanje u pogledu nacionalne opredeljenosti i svaka dalja priča na pokušajima da se ospori Bunjevcima pravo na samobitnost je besmislena, bez obzira sa koje strane dolazila.
Sada predstoji borba da ostvarimo političke ciljeve i da bunjevačka nacionalna zajednica u buduće ima sva prava koja i drugi imaju. Pozivamo sve političke predstavnike i drugih nacionalnih zajednica, pre svega Mađara i Hrvata, da zajedno u međusobnom poštovanju i uvažavanju ostvarimo bolju lokalnu vlast u gradu Subotica, za dobrobit svih građana koji žive u ovoj nacionalno mešovitioj sredini, rečeno je na konferenciji...

Platformu prenosimo u celosti:

 

PLATFORMA SAVEZA BAČKIH BUNJEVACA ZA PREDSTOJEĆE IZBORE

ZA GRADSKU SKUPŠTINU U SUBOTICI

 

   Savez bačkih Bunjevaca, kao cilj na predstojećim lokalnim izborima postavlja ulazak u Skupštinu grada Subotice i učešće u formiranju skupštinske većine, sa onim političkim strankama koje su spremne da podrže realizaciju projekata definisanih ovom platformom.

Projekti za čiju realizaciju će se SBB zalagati u skladu sa svojim programom, a radi ostvarivanja interesa koje ima bunjevačka nacionalna zajednica u gradu Subotica, ogledaju se u sledećem:

U oblasti ostvarivanja prava po Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu grada:

 - da pripadnici bunjevačkog naroda ravnopravno ostvaruju prava u oblasti zapošljavanja u opštinskim i javnim službama, srazmerno broju stanovnika, a što podrazumeva i ravnopravno učešće u upravnim odborima i na rukovodećim mestima u institucijama gde postoji nadležnost lokalne samouprave.

U oblasti obrazovanja:

 - da lokalna samouprava podrži, podstakne i pomogne organizaciju rada u školama, na izučavanju bunjevačkog jezika, odnosno govora, od prvog do osmog razreda, tako da se ovaj rad odvija normalno uz organizacionu i finansijsku podršku lokalne samouprave.

U oblasti informisanja:

 - da lokalna samouprava podstiče i pomaže informisanje na bunjevačkom jeziku, tako da se obezbede tehnički i finansijski uslovi za rad medija čiji je osnivač Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine, i to u potpunoj srazmeri prema drugim sličnim medijima drugih nacionalnih manjina u Subotici.

 - da se na Radio Subotici, kao javnom lokalnom servisu, obezbedi medijski prostor i redakcija na bunjevačkom jeziku, čiji bi rad bio organizovan u saradnji sa Nacionalnim savetom bunjevačke nacionalne manjine.

U oblasti kulture:

 - da se proslava gradske manifestacije „Dužijanca“ vrati pod okrilje bunjevačkih institucija, uz dalju finansijsku podršku lokalne samouprave,

 - da se za programe i projekte bunjevačkih institucija iz oblasti kulture, obezbedi materijalna podrška u srazmeri prema broju stanovnika u odnosu na druge nacionalne zajednice u Subotici,

 - da se za rad bunjevačkih institucija obezbede tehnički uslovi kao i za druge nacionalne zajednice u Subotici, a što podrazumeva odgovarajući prostor za rad, opremu i drugo.

U oblasti jezika:

 - da se bunjevački jezik prihvati kao službeni jezik, odnosno kao jezik sa pravima kao službeni jezik, u gradu Subotica.

 

Predsednik Saveza bačkih Bunjevaca                      
                   Mirko Bajić