MANOJLOVIĆ PALATA OČIMA DICE KOJA UČE BUNJEVAČKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE
MANOJLOVIĆ PALATA OČIMA DICE KOJA UČE BUNJEVAČKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE │ Ponediljak, 16.10.2023. │
Sridnjoškulci koji pohađaje bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture završili su ovogodišnji projekat Bunjevačka kultura dio narodnog folklora Srbije-2 u okviru kog su izučavali umitničke vridnosti Manojlović palate, istoriju familije Manojlović i dilatnosti Bunjevačke matice. Dica i nastavnici su odlučili da tema bude Manojlović palata, odnosno Bunjevačka matica, jer od kad uče Bunjevački jezik dolaze u nju. Nisu sve lipe građevine u varoši bile kadgod bunjevačke, ali u nekima se mož pronać ta veza ukoliko vlasnik nije bio Bunjevac ili izgradio.
Prisutnima se obratila Jadranka Tikvicki, pridavač Bunjevačkog jezika sa elementima nacionalne kulture i kazala je da je održano nikoliko sastanaka koji su bili priprema za snimanje koje je uslidilo krajom avgusta.
Naše sridnjoškulce triba podržat u njevim namirama i omogućit im da nam pokažu šta znadu dobro uradit. Premijera kraćeg filma o Manojlović palati, familiji Manojlović i Bunjevačkoj matici bila je 13. oktobra.
Projekat je podržan od strane Varoši Subatica i Ministarstva kulture. S. I.
VIDEO PRILOZI FOTOGRAFIJE
SUSRIT U KAĆMARU
SUSRIT U KAĆMARU │ Ponediljak, 16.10.2023. │
U petak, 13. oktobra, pridsidnici Bunjevačke matice i Bunjevačkog kulturnog centra iz Subatice Veljko Vojnić i Miroslav Vojnić Hajduk bili su u radnoj positi BKU „Neven" iz Kaćmara. Posli završene sidnice rukovodstva „Nevena" gosti iz Subatice imali su poseban divan sa pridsidnikom Rajkom Tumbasom, a bila je to prilika da se iznese sve ono što muči naše Bunjevce u Mađarskoj.
Činjenica je i da je sve manje čeljadi koja bi tila zasukat rukave i latit se rada u korist ono malo Bunjevaca što i je ostalo, a triba priznat da su to uglavnom starija čeljad, jel su mladi očli u veća mista, na dalje škulovanje. Ko i prilikom nedavne posite Baji, Vojnić je istako da je Matica spremna za saradnju, te da triba odredit prioritete i što prija počet, dok Vojnić Hajduk dodaje kako je zdravo važno održat kontinuitet postojeći manifestacija, al i angažovat se u saradnji sa Bunjevcima iz drugi mista, poput Gare, Tompe, Aljmaša, Madaraša... Važna tema divana bili su i rezultati popisa stanovništva u Republiki Mađarskoj. Činjenica je da su Bunjevci po treći put ispunili sve što triba kako bi bili priznati ko manjina. Dal će to bit dovoljno, pokazaće vrime, a nadanja su da će bunjevačka manjina konačno taki status u Mađarskoj i dobit. Najavljeni su i novi susriti, na kojima će se već počet razvijat čvršća saradnja.
PROCES EVROPSKI INTEGRACIJA I POLITIKA PREMA MANJINAMA
PROCES EVROPSKI INTEGRACIJA I POLITIKA PREMA MANJINAMA │ Petak, 13.10.2023. │
U četvrtak, 12. oktobra, u „Art hotelu" u Beogradu, održan je „okrugli sto" pod nazivom „Proces evropski integracija i politika prema manjinama" kojeg organizuje Akademska inicijativa „Forum 10". Republika Srbija je zemlja kandidat i 2014. godine je započela proces prigovora za članstvo u Evropskoj uniji. Jedna od obaveza koja se prid Republiku Srbiju meće i na čijem se ispunjavanju, tokom gotovo desetogodišnjeg perioda koji je za nama, radi u tom procesu, jeste i obaveza unapriđenja normativnog okvira i implementacije mira koje tribaje omogućit unapriđenje sistema zaštite individualni i kolektivni prava pripadnika/ca nacionalni manjina. Med učesnicima panel diskusije bila je i dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Kroz učešće više aktera bilo je divana o ključnim pitanjima poput oni koji su se ticala ocine dosadašnjeg procesa evropski integracija, o rezultatima, o napritku u proteklom periodu, o doprinosu i ulogi državni institucija i nacionalni savita nacionalni manjina... Realizaciju „okruglog stola" podržava Fondacija za otvoreno društvo. N. S.
|