SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine je na sednici održanoj 26.02.2011. godine jednoglasno doneo zaključak:

 

Grb_BNS1. Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine osuđuje "OTVORENO PISMO" grupe predstavnika hrvatskih institucija, a koje je zvanično podržano od strane Hrvatskog nacionalnog vijeća, u kojem se osporava pravo bunjevačkom narodu na sopstveno ime i nacionalno opredeljenje.

 

2. Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine zahteva od nadležnih državnih organa da zaštite prava bunjevačke nacionalne manjine, saglasno Ustavu i Zakonu Republike Srbije i Statuta AP Vojvodine.

 

3. Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine zahteva od Ministra za ljudska i manjinska prava da odmah poseti Bunjevački nacionalni savet u cilju rešavanja nastalog problema.

 

U Subotici, 28.02.20011. godine

 

 

 

MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA

   Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Pedagoški zavod Vojvodine 22. februara 2011. godine organizovo je Okrugli sto pod nazivom „Iz riznice multijezičke Vojvodine” na kojem su bila pridstavljena istraživanja prezimena, lični imena i nadimaka pripadnika nacionalni zajednica Vojvodine. O istraživanjima bunjevačke nacionalne zajednice na ovu temu divanili su Nevenka Bašić Palković, profesor jugoslovenske i opšte književnosti i Mirjana Savanov, profesor razredne nastave.

Fotografije sa Međunarodnog dana maternjeg jezika možete pogledati ovde.

P1230002P1230006

 

 

REAGOVANJE BUNJEVAČKOG NACIONALNOG SAVITA NA OTVORENO PISMO GRUPE HRVATSKI INTELEKTUALACA

PRIDSTAVNICI HRVATSKIH INSTITUCIJA NEMAJU PRAVO DA OSPORAVAJE BUNJEVCE

grbNa konferenciji za štampu održanoj 22. februara, isprid Bunjevačkog nacionalnog savita, njegov pridsidnik Blaško Gabrić je izno reagovanje ove institucije na otvoreno pismo grupe hrvatski intelektualaca koja naziva sebe pripadnicima bunjevačke subetničke grupe, upućeno Borisu Tadiću, Ivi Josipoviću i mnogim drugim licima, a tiče se prava Bunjevaca ko nacionalne manjine.

- U otvorenom pismu grupa hrvatski intelektualaca osporava prava Bunjevcima na samobitnost i postojanje, kritikuju našu državu koja nam je dozvolila da budemo to što jesmo. Od nje zahtivaju da onemogući naše javno nastupanje i dilovanje, očigledno u strahu da će se na pridstojećem popisu još veći broj građana izjasniti o pripadnosti bunjevačkoj nacionalnoj manjini. Kako razumit iskaze pojedinaca isprid hrvatski institucija, koji govore da oni nemaje sva prava, a imaju 38 institucija sa sidištem samo u Subotici?! Oni su ugorženi ?! Pitam se dal oni znaju šta je realnost, il ne?

- Što se nas tiče, slobodno mogu da budu Hrvati, nema problema da se danas u 21. viku čovik izjasni kako se on osića i kome pripada. Ako je kome sramota da bude Bunjevac, njegovo je pravo da bude šta oće. Mož bit i Eskim, Amerikanac il Hrvat, to nama ne smeta. Oni koji se izjašnjavaje ko Hrvati, imaje pravo da niguju hrvatski jezik, da niguju hrvatsku kulturu, da brinu o Hrvatima koji žive u Srbiji. Mi se tu uopšte ne protivimo i nikad nismo tražili da njima ukinu privilegije koje Srbija daje svim nacionalnim manjinama u Srbiji. Oni su čak privilegovaniji jel dobijaju sridstva sa dvi strane, iz Hrvatske i iz Srbije. Pojedinci su se virovatno uplašili za svoje privilegije, za prihode koje dobijaje, pa bi oni volili da i ovaj dio sridstava koji iđe za Bunjevce, ode njima, pa daju sebi za pravo da pridstavljaje našu kulturu.

Ko primer Gabrić je navo organizovanje Festivala bunjevački pisama i Dužijance, koje organizuju hrvatske institucije iako je u pitanju bunjevačka tradicija. Zbog tog će se Bunjevački nacionalni savit zalagat da Dužijanca bude uistinu gradska manifestacija, da ne bude ni hrvatska, ni bunjevačka, neg svi oni koji žive u ovom gradu i žele da u njoj učestvuju. U tom slučaju nemož organizaciju voditi hrvatsko udruženje, ko što je dosad bilo, već grad uz učešće svi, i to ravnopravno.

- Oni pričaje da oće u 21. vik, u Evropu, a osporavaje jednoj nacionalnoj manjini da bude priznata, što je neprihvatljivo, što je protiv svi ljudski prava. Mi ne tražimo ništa više neg što su dobili drugi. Sad ćemo tražiti od Republike Srbije da nas zaštiti od taki napada pojedinaca. Možda ćemo potražit i pravnu zaštitu jel je to narušavanje međunacionalni odnosa, jel je to narušavanje onog mira kojeg Subotica ima. Oni nek budu to što oće da budu, mi ćemo bit to što jesmo, i na temelju tog ćemo tražiti od države Srbije da se sramni akt iz 1945. godine stavi van snage. U tom aktu je naređeno da svi Šokci i Bunjevci budu prekršteni u Hrvate mimo njeve volje, brez obzira na lično izjašnjenje.

- Danas u Hrvatskoj nigdi nema da su Bunjevci upisani ko manjina, oni su asimilirani u Hrvate. Mi se zbog tog nikad nismo bunili ni dizali prašinu. Al ćemo sad posli ove priče da pitamo Hrvatsku, šta se desilo sa našom braćom Bunjevcima u Hrvatskoj, zašto oni nemaje svoja prava kad se Hrvatska lupa u prsa da je ona evropska, civilizacijska zajednica.

- Svim ovim institucijama kojima su oni poslali svoje pismo i mi ćemo poslat dokumente i pismo di ćemo ji zamolit da pokušaje trezvenije razmotrit ko je u pravu, i dal subotički Hrvati koji zahtivaju da Bunjevci više ne postoje na to imaju pravo. Jednom već da raščistimo tu priču i da pripadnici svih manjina u Srbiji, pa tako i Bunjevci, ravnopravno i u skladu sa Ustavom i Zakonom ostvaruju svoja prava.