Istorija i tradicija u savrimenom svituBunjevačka zajednica proslavila jedan od četri nacionalna praznikaIstorija i tradicija u savrimenom svituIzvor: Bunjevački Media Centar Subota, 03.02.2018. Jedan od četri nacionalna praznika bunjevačke zajednice – Dan Velikog prela, obilužen je, kako je to i običaj, na Marin, u petak, 2. februara, u subotičkom restoranu „Spartak“. Bila je to prilika da se okupi velik broj čeljadi, da se gosti malo prodivane, provesele, al i da se podsite istorije Bunjevaca u kojoj Veliko prelo ima izuzetan značaj.
– Značaj je, izmed ostalog, i istorijski, jel su se na ovaj dan 1879. godine Bunjevci prvi put okupili na Velikom prelu, da se pridstave i svojoj zajednici, al i varoši u kojoj i danas žive u najvećem broju. Bila je to prilika da se pokažemo ko zajednica koja organizovano postoji. Zato smo i u Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine ovo proglasili ko naš nacionalni praznik, spojili smo istoriju i tradiciju u savrimenom dobu. Slavimo Prelo slično ko i naši prici, al se i borimo ko što su i oni radili, za očuvanje naše tradicije. Jeste, tušta smo dosad uradili, al triba bit i samokritičan i kazat da je još tušta i ostalo. Dok god nas ima i dok se držimo svog identiteta i onog što jesmo, ima nade i budućnosti za nas – divanila je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.
Prisutne je pozdravio i Bogdan Laban, gradonačelnik Subotice. Tom prilikom je čestito Bunjevcima nacionalni praznik, počinjuć pri tom da su svi okupljeni na Prelu prijatelji, braća, komšije, kumovi... – Dragi moji Bunjevci, svi smo mi ovde povezani na jedan ili drugi način, zato i jesmo braća, kumovi, susedi... Delimo ovaj prostor unazad stolećima, zajedno tu živimo, zato su nam i nošnje i igre slične, zato se i veselimo na iste pesme i ista kola. Proteklo je 100 godina od stvaranja Kraljevine Srbije, potom i Kraljevina SHS, koju smo stvarali zajedno, i Srbi i Bunjevci, i svi drugi narodi zajedno sa nama. Ponosni smo na ono što su nam preci ostavili, a na nama je da čuvamo tradiciju, da nastavimo njihovim putem, pa da nove generacije budu ponosne i na nas – kazo je prvi čovik Subotice.
Da je Veliko prelo značajno za cilu zajednicu, al i za Srbiju, potvrdio je i Vlado Radulović iz Kancelarije za ljudska i manjinska prava. – Poruka ovakvog okupljanja je svakako u očuvanju posebnosti bunjevačke nacionalne manjine. Videli smo i večeras bogat kulturno-umetnički program i zaista smo uživali u ovoj večeri. Takođe, iskoristili smo priliku da porazgovaramo sa predstavnicima Saveta i da ukažemo na značaj ove krovne institucije, kako kod Bunjevaca, tako i kod drugih nacionalnih manjina. Što se bunjevačke zajednice tiče, ostvaren je veliki napredak. Ističe se, pre svega, oblast obrazovanja u kojoj iz godine u godinu ima sve više dece koja slušaju nastavu na bunjevačkom govoru. Nadamo se da će je uskoro slušati i na bunjevačkom jeziku, jer svi želimo da ovo bude završna godina u standardizaciji bunjevačkog jezika – istako je Radulović.
Kulturno-umitnički dio programa počo je skečom „Imaćemo bunjevačko prelo“, izveli su ga Stela Bukvić i Dušan Ivić, članovi Dramske sekcije KUD „Bunjevka“, po tekstu Kate Kuntić. Uslidila je prva preljska pisma „Kolo igra, tamburica svira“ u izvođenju Tamare Babić i TO „Tajna“, a gosti su s nestrpljenjom čekali promenadu najlipši prelja, al i proglašenje najlipše preljske pisme. Žiri za izbor najlipše prelje činili su Kata Kuntić, Mirko Babičković i Mijo Mandić, nuz sve goste na Prelu koji su i sami glasali. Za najlipšu je ove godine izabrana Ivana Dulić, Jovana Vidaković je bila prva pratilja, a Maja Antunović druga. Najlipšu preljsku pismu, po ocini žirija u kojem su bili Suzana Kujundžić Ostojić, Tamara Babić i Mirjana Savanov, napisala je Gabrijela Diklić, a nosila je naziv „Noć marinska“. Kako je to i običaj, za Prelo je bila pripravljena i odgovarajuća večera, nuz fanke, ko desert, a svi su mogli učestvovat u tomboli sa vridnim nagradama... N.S. Veliko bunjevačko prelo - I deo
Veliko bunjevačko prelo - II deo
Galerija fotografija 1
Galerija fotografija 2
Uspilo Bajmočko bunjevačko preloUspilo Bajmočko bunjevačko preloIzvor: Bunjevački Media Centar 30.01.2018. 09:45 Prema već dobro poznatoj tradiciji vridne čeljadi iz Bunjevačkog kulturnog centra „Bajmok” u subotu, 27. januara, održano je Bajmočko bunjevačko prelo, šesnajsto po redu. – Već niz godina organizujemo Bajmočku bunjevačko prelo, i trudimo se da obnavljamo običaje koji su odavno zabiluženi u narodu. Svake godine radimo na poboljšanju kvaliteta naše organizacije, svit je to pripozno, pa sad više ni ne postavljamo pitanje dal će sala bit puna, traži se uvik misto više – divani Branko Pokornić, pridsidnik BKC „Bajmok“.
Bunjevci u Bajmoku se na ovaj način priključivaje proslavi nacionalnog praznika „Dana Velikog prela“, a prilika je to i da se obiluži Marin. Tako su, kako je to već i običaj, domaćini darivali sve Marije, Marine, Mariške... koje slave ovaj imendan.
Prisutni su mogli uživat u „preljskom” divanu Dušana Ivića i Stele Bukvić, članova Dramske sekcije KUD „Bunjevka“, te u folklornom nastupu KUDŽ „Bratstvo“ iz Subotice. Bilo je i tušta muzike, divana, a čekala se i tradicionalna krumpirača koja u Bajmoku ne omane. Prisutne su pozdravili Branko Pokornić, pridsidnik BKC “Bajmok”, ko i Mirko Bajić, pridsidnik Izvršnog odbora Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Bogata tombola se čekala, tušta nagrada je bila garancija da će većina gostivi štogod i osvojit. No, i oni koji nisu dobili ništa na tomboli očli su sa Prela kući veseli, punog srca... N. S. GALERIJA FOTOGRAFIJA
Pridsidnik Mirović primio pridstavnike Bunjevačkog nacionalnog savitaPridsidnik Mirović primio pridstavnike Bunjevačkog nacionalnog savitaIzvor: Pokrajinska vlada 29.01.2018. 14:05 Pridsidnik Pokrajinske vlade Igor Mirović sastao se danas sa pridsidnicom Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine Suzanom Kujundžić-Ostojić, sa kojom je divanio o pitanjima značajnim za unapriđenje položaja ove nacionale manjine u pokrajini.
Pokrajinska vlada podržaće inicijativu Bunjevačkog nacionalnog savita za proglašenje ništavnosti akta o nasilnoj asimilaciji Bunjevaca kojom se poništava naredba iz 1945. godine. Tim aktom se pripadnicima bunjevačke nacionalne manjine zabranjuje sloboda nacionalnog izjašnjavanja kao Bunjevaca. Pridsidnica Savita uručila je pridsidniku Miroviću Zbornik sa naučnog skupa Kulturni identitet Bunjevaca, čije održavanje je podržala Pokrajinska vlada.
|