Izvor: Bunjevački Media Centar - Sombor   Srida, 28.02.2018. 9:45

Najmlađi članovi Bunjevačkog media centra u Somboru, pridstavili su osnovcima iz Osnovne škule „Laza Kostić“ u Gakovu, Bunjevce, njevu istoriju, kulturu, običaje, stihove i pisme. U svečanoj narodnoj nošnji i na maternjoj ikavici, upoznali su drugare iz Gakova sa svojom nacionalnom specifičnošću.

„Da nam bude i lepo i lipo“ naziv je projekta seoske OŠ „Laza Kostić“ iz Gakova kroz koji će učenici ove škule bit bliže upoznati sa obilužjima manjinske zajednice, kulture, istorije i umitnosti Bunjevaca. Razumivanje i prihvatanje različitosti, razvijanje i podsticanje tolerancije osnovni je moto ovog projekta.

 - Osnovni cilj projekta „Da nam bude i lepo i lipo!“ je da se učenici naše škule što bolje upoznaju sa kulturom i tradicijom manjinskog naroda u Somboru, a i da bismo, na kraju krajeva širili drugarstvo i prijateljstvo među decom seoske i gradske sredine! - objasnila je pedagog iz OŠ „Laza Kostić“, Zorica Golubović.

Projekat je zamišljen kroz 4 zajedničke edukativno- kreativne radionice ,međusobne posite, radionica poetskog kazivanja na različitim dijalektima, snimanje fotografije i kraćeg filma.

 - Pridstavili smo opšte karakteristike nacionalne zajednice –ko su Bunjevci, odakle su došli. Izdvojili specifične praznike i običaje na Dužijancu i Prelo te pridstavili slamarstvo – bunjevačku umitnost u slami - naglasila je pridsidnica Bunjevačkog media centra u Somboru, Stanislava Lutkić.

Razumevanje različitosti i prihvatanje kulture drugi naroda i sticanje novi prijateljstava i saznanja među mladima, osnovne su karakteristike ovog projekta podržanog od strane Ekumenske humanitarne organizacije iz Novog Sada.

S. L.

Galerija fotografija

Izvor: Bunjevački Media Centar   Ponediljak, 26.02.2018. 22:40

Velik korak u dugotrajnom procesu standardizacije bunjevačkog jezika urađen je utvrđivanjom Standarda bunjevačkog jezika. Upravo je to bila tema konferencije za medije koju su pridstavnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine održali u ponediljak, 26. februara.

– Odradili smo bitan i važan poso koji je trajo dugo – završili smo Standard bunjevačkog jezika. Standard je štogod što smo propisali kroz Ričnik bački Bunjevaca sa pravopisnim i gramatičkim priručnikom, na koji način mi Bunjevci danas pišemo u 21. viku, u svojim medijima, knjigama, beletristici i na koji način se, ukoliko je to potribno obraćamo državi. Krajnje je vrime bilo da se jedan ovaki poso završi. Bunjevci su na ove prostore došli prija 330 godina i to pismeni u određenom broju, što je u to vrime bila ritkost. Prva knjiga na bunjevačkom štampana je u Rimu sridinom 17. vika, a bilo je potribno da dođe početak 21. vika da bismo mi ovaj poso završili.

Standardizacija je proces koji traje i koji ćemo nastavit. Sa ponosom ističem činjenicu da smo ovoj poso uradili sami, mi Bunjevci, odnosno Bunjevke. Prvo izdanje Ričnika izašlo je 1990. godine i osim ti autora koji su onda radili, mora se spomenit sad već pokojni Josip Bajić, koji je radio brojne ispravke i dopune, a sad sam taj poso završila. Što se priručnika tiče, radila sam sa svojom koleginicom Anom Popov koja pridaje bunjevački u Maloj Bosni – divani dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM.

Po pomenutom Standardu su pripravljeni i udžbenici za dicu, pa i najnoviji koji je pridstavljen u petak.

– Ponosna sam što smo poso uspili uradit i završit do kraja u ovoj fazi. Izuzetno je bitno i važno da smo poso uradili zbog naši učenika koji uče bunjevački. Po tom Standardu su napisani udžbenici koji su izašli ranije, a pridstavili smo i Čitanku za 3. i 4. razred, koja je takođe po ovom Standardu. Obavili smo značajan i važan dio posla, nastavljamo dalje. Jezik ko vrsta identifikacije svake zajednice, pa i bunjevačke, izuzetno je bitan i važan, i pokušali smo da našu zajednicu metnemo u ravan sa ostalima.

Usvajanje Standarda, smatra dr Kujundžić Ostojić, korak je ka vraćanju Bunjevaca na kadgodašnja mista.

– Tri vika smo na ovim prostorima, tri vika smo pismeni, prvi Statut Subotice pisan je na bunjevačkom. U međuvrimenu je digod izgubljen rat za misto pod suncom u ovoj varoši, za vodećim funkcijama, za obrazovanjom i mnogim drugim segmentima koji su nas doveli na jednu društvenu marginu. Moramo se vratit na put.

Mirko Bajić, pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM, istako je da je maternji jezik kamen temeljac za očuvanje nacionalnog identiteta svake nacionalne manjine, te dodo:

– Bunjevci su osporavani, asimilovani, decenijama, uporedo s tim je i naš maternji bunjevački jezik osporavan. Vrhunac tog se dogodio 1945. godine, uspostavljanjom nove, tad komunističke Jugoslavije, kad je Dekretom, primenom nasilne asimilacije, Bunjevcima zabranjeno da se tako izjašnjavaje. Bunjevački jezik je tim činom pritvoren u salašarski jezik, kojim nije tribalo divanit, bilo je sramota, osim na salašu i kod kuće. Ukinute su sve škule koje su postojale na bunjevačkom, takođe i mogućnost viroispovisti, mediji na bunjevačkom jeziku... Bunjevci su u potpunosti marginalizovani ko autohtona manjina koja ima svoj maternji jezik. Nisu to procesi koji su pristali, oni su u drugoj formi prisutni i danas. Naš odgovor svemu tome je ovaj – mi imamo svoj maternji jezik, mi imamo svoj bunjevački jezik. Mi smo nacionalna zajednica koja ima pravo da se identifikuje u ovoj državi, ko i svaka druga i da koristi svoj maternji jezik. Nadam se, od sad, pa u buduće.

O važnosti procesa koji je završen, usvajanja Standarda, al i standardizacije koja i dalje traje, divanio je i Nikola Babić, podpridsidnik NSBNM i pridsidnik Odbora za službenu upotribu jezika i pisma.

– Prija petnajst godina smo osnovali Nacionalni savit i postali priznati ko nacionalna manjina. Onda nisam ni mogo zamislit da će proć petnajst godina, a da smo tek nedavno jedan od naši prioriteta uspili uradit – da verifikujemo svoj maternji jezik. Mogli smo to možda uradit i ranije, na žalost, i kod nas u Nacionalnom savitu smo doživili dosta turbulencija. To nam je uzelo dragocine godine, jel nismo uspili sprovest sva terenska istraživanja. Ovo je proizvod timskog rada kojeg je vodila naša Bunjevka sa najvišim akademskim zvanjom dr Suzana Kujundžić Ostojić, i u saradnji sa nama u Savitu i Maticom srpskom u Novom Sadu. Pomagali su nam i prijatelji, poput filologa dr Dragoljuba Petrovića, sugestijama koje su bile izuzetno korisne. Ovaj velik poso cio tim je uradio na bazi volonterizma. Dan proglašenja Standarda otvorio je novo poglavlje u budućnosti naši mlađi generacija – smatra Babić.

N. S.

Video prilog: Bunjevački Media Centar

Galerija fotografija

Izvor: Bunjevački Media Centar   Nedilja, 25.02.2018. 11:15

U petak, 23. februara, bunjevačka zajednica obilužila je nacionalni praznik – Dan osnivanja prvog Nacionalnog savita. Kako je to i običaj poslidnji godina, ovaj praznik je obilužen svečanom sidnicom Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, u Plavoj sali Gradske kuće u Subotici. Bila je to prilika da se čuje šta je urađeno u periodu od prošlog ovakog okupljanja, al i da se čuje koje su aktuelne aktivnosti koje obilužavaje jubilarnu petnajstu godinu u radu NSBNM. Ono što je sigurno, 23. februar 2018. godine ostaće upamćen ko datum kad je proglašen standard bunjevačkog jezika, kad je promovisan nov udžbenik na bunjevačkom...

(Dobitnici priznanja)

Prija početka svečane sidnice prisutne je pozdravio Bojan Gregorić, samostalni savitnik za ostvarivanje ravnopravnosti nacionalni manjina – nacionalni zajednica u Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice. Da Bunjevci imaje podršku i u Subotici, varoši di ji ima najviše, potvrdila je i Jasmina Stevanović, sekretar u Sekretarijatu za društvene delatnosti Grada Subotice.

(Mirko Bajić, Suzana Kujundžić Ostojić, Nikola Babić)

– Ovo je najbolja prilika da se članovi NSBNM, pridstavnici naši udruženja, gosti i dobitnici priznanja NSBNM okupe i da vidimo šta smo uradili u proteklom periodu. Istakla bi nikoliko stvari, veliki naučni skup „Kultura i identitet Bunjevaca“, te zbornik radova sa tog skupa, da smo večeras imali čast da proglasimo standard bunjevačkog jezika. Time standardizacija nije gotovo, to je proces koji je u toku, al mi možemo proglasit naš standard, odnosno kako pišemo, kako divanimo. Takođe, na astalu je i nov udžbenik – Čitanka za 3. i 4. razred osnovne škule. Nov udžbenik će bit značajan dici i učiteljima, al i ciloj zajednici. Proces obrazovanja je dugačak, to je sime koje se posije i čekaje se rezultati. Kad na našim mistima budu oni koji danas uče iz ti knjiga, znaćemo koliko je to važno – divani dr Suzana Kujundžić Ostojić.

(dr Drago Njegovan)

Kako je to i običaj, na svečanoj sidnici su podiljena i vridna priznanja NSBNM. Priznanje „Ambrozije Šarčević“ za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada o Bunjevcima dobili su dr Drago Njegovan i dr Aleksandar Raič, priznanje „Mara Đorđević Malagurski“ dobili su Kata Kuntić, za poseban doprinos u oblasti kulture Bunjevaca, i Branko Pokornić, za pokrećanje amaterskog filmskog stvaralaštva o ličnostima i znamenitostima Bunjevaca. Mirjana Savanov zaslužila je priznanje „Mijo Mandić“ za poseban doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca, dok je Stevan Nemet zaslužio priznanje „Kalor Milodanović“ za pokrećanje prvi radio emisija na bunjevačkom jeziku. NSBNM priznanje je naminio i BKC Subotica za dvadesetpetogodišnji rad na nigovanju i očuvanju identiteta Bunjevaca.

Aplauz se oglasio salom i prilikom naredne tačke Dnevnog reda koja je obznanila proglašenje standarda bunjevačkog jezika.

– Lingvisti kažu da je to govor, mi ga od milja zovemo jezikom, jer drugi nemamo. Ričnik je gotov, možemo sad divanit o standardu bunjevačkog. Postoji razlika izmed standarda i standardizacije – divani dr Kujundžić Ostojić, a Mirko Bajić, pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM nastavlja:

– Maternji jezik je kamen temeljac za očuvanje nacionalnog identiteta svake nacionalne zajednice, tako i bunjevačke. Nama, Bunjevcima, se decenijama osporava identitet, a uporedo s tim se osporava i naš maternji, bunjevački jezik. Proglašava se govorom, pa malo hrvatskim govorom, pa malo sprskim, pa već ne znam čijim. Odgovor svemu tome je ovo što činimo večeras. Mi imamo svoj maternji bunjevački jezik, to na znanje svima. Na znanje i nama Bunjevcima koji triba da se služimo u što većoj miri svojim maternjim jezikom.

Ko završna tačka pridstavljen je novi udžbenik za nastavu bunjevačkog, Čitanka za 3. i 4. razred osnovne škule, autorki Nevenke Bašić Palković i Mirjane Savanov. Udžbenik je izašo u saradnji sa Zavodom za udžbenike, a tom prilikom je Milorad Marjanović, izvršni direktor Izdavačkog sektora Zavoda istako:

– Drago mi je što je završena treća knjiga koju smo uradili za bunjevačku manjinu. Nakon Čitanke za 1. i 2. razred, te gramatike od 1. do 4. razreda, sad se rodilo i ovo izdanje. Drago mi je što je stiglo iz štampe baš kada se slavi 15. rođendan NSBNM, a želim vam da se slavi i dalje. Nadam se da ćemo i dalje, u skladu sa svim zakonskim promenama, nastaviti saradnju sa vašom zajednicom, i nastaviti sa izradom udžbenika koji nedostaju i svih drugih koji budu potrebni za Bunjevce, ali i sve druge manjine.

N. S.

Video prilog: Bunjevački Media Centar

Galerija fotografija