Etnografski muzej

Pridstavljena Lista nematerijalnog kulturnog nasliđa

 Etnografski muzej 1

   Na poziv Etnografskog muzeja u Beogradu i Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasliđe Republike Srbije, pridstavnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, Nevenka Bašić Palković, kustos i bibliotekar savitnik, rado se odazvala na sastanak održan u Etnografskom muzeju u Beogradu, 7. juna. Ko članica Komisije za zaštitu kulturne baštine Bunjevaca, koja je formirana u okviru Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, prisustvovala je pridstavljanju elemenata nematerijalnog kulturnog nasliđa i uručenju dokumenata o prvom upisu u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasliđa Republike Srbije. Listu elemenata nematerijalnog kulturnog nasliđa na kojoj se nalazi 27 elemenata, usvojio je Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe, 18. juna 2012. godine. Na ovoj listi nalaze se nematerijalne kulturne vridnosti ko što su: krsna slava, Đurđevdanski obred, pirotsko ćilimarstvo, klesarski zanat, kosovski vez, pevanje uz gusle, kolo, sviranje na gajdama, naivno slikarstvo Slovaka, Vukov sabor, ojkača, čuvanje Hristovog groba, zlakuska lončarija, frulaška praksa, groktalice itd. Nike od ovi kulturni vridnosti pridložilo je više pridlagača i svi koji su uredno priložili dokumentaciju, upisani su ko subjekti koji će se i dalje starat o zaštiti upisani elemenata na Listi nematerijalnog kulturnog nasliđa.

 Na ovom svečanom pridstavljanju, Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasliđe Republike Srbije uputio je poziv za dostavljanje novi pridloga za drugi ciklus upisa na Listu nematerijalnog kulturnog nasliđa, uz odgovarajuću popratnu dokumentaciju. Ovo je lipa prilika da  Bunjevci dostave listu svoji pridloga za upis, jer dosad nije poslat nijedan spisak, a zna se da triba da zaštitimo kompletno bunjevačko kulturno nasliđe, jer je podložno nestajanju i zaboravu, ko i svojatanju.

 Samo da podsitimo, Narodna skupština Republike Srbije ratifikovala je Konvenciju o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasliđa 5. maja 2010. god. Istog dana ratifikovana je i Okvirna konvencija Savita Evrope o vridnosti kulturnog nasliđa za društvo. Centar, odnosno Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasliđe formiran je pri Etnografskom muzeju u Beogradu, a njegov pridsidnik je Saša Srećković, muzejski savitnik.

 

Etnografski muzej 2Etnografski muzej 3

 

 

BNS

Položaj žena u savitima nacionalni manjina

 DSCN3675

   U ponediljak 10. juna, u positu Bunjevačkom nacionalnom savitu bila je Ana Popovicki, istraživačica na projektu Pokrajinskog ombudsmana, kako bi divanila sa ženama koje su uključene u rad Savita, a sve u cilju procine položaja žena u savitima nacionalni manjina. Sastanku su prisustvovale tri članice Savita, i to Nevenka Bašić Palković, Etela Jerinkić i Kata Kuntić, od ukupno osam žena koliko je sad uključeno u rad Savita bunjevačke nacionalne manjine. 

   Tom prilikom članice Savita su na osnovu pitanja i anketnog listića iznele svoja mišnjenja u vezi položaja žena u BNS i došle do zaključka da je položaj žena bolji, jer sad već 30% sastava Savita čine žene, koje su ujedno maksimalno angažovane po svim pitanjima koja se tiču četri osnovne oblasti koje pokriva Nacionalni savit. Takođe je saopšteno da je danas situacija bolja, u odnosu na prvi sastav BNS, a pored tog žene su na funkciji pridsidnika i podpridsidnika Izvršnog odbora, te pridsidnika Odbora za obrazovanje. Pitanja su se kretala upravo u cilju poboljšanja položaja žena u BNS, ko što je pitanje slideći izbora i eventualnog povećanja broja žena u Savitu, te pitanja koja se tiču razni interesovanja i problema koji tište žene u svim nacionalnim savitima.

 

 

Kulturna manifestacija

„Pečat vrimena - Smotra bunjevačke publicistike“

 Izdanja

   U organizaciji Udruženja građana „Bunjevci“ iz Novog Sada 16. maja, u okviru godišnjeg plana aktivnosti Koordinacionog odbora društava za jezike i kulturu nacionalnih manjina Vojvodine pri Zavodu za kulturu Vojvodine iz Novog Sada, održana je kulturna manifestacija „Pečat vrimena – Smotra bunjevačke publicistike“. Svrha ove manifestacije bilo je prikazivanje najnoviji ostvarenja izdavača bunjevački štampani i elektronski informacija trajnije vridnosti za negovanje nacionalnog identiteta i rišavanje egzistencijalni problema bunjevačke nacionalne zajednice u Bačkoj (uključujuć i Bunjevce u Mađarskoj).

Nakon uvodne riči dr Aleksandra Raiča, u glavnom dilu programa ove manifestacije pridstavljena je bogata izdavačka dilatnost većine izdavača bunjevačke publicistike:

 Izdavačku dilatnost Bunjevačke Matice iz Subotice, pridstavio je Ivan Sedlak, pridsidnik Matice. On je posebno izdvojio rezultate literarnog konkursa u okviru projekta „Bunjevačka lipa rič“ koja već više godina uspiva podstaknit bunjevačku mladež na pisanje pisama i manji esejski sastava. Ovim putom mobiliše se stvaralaštvo talentovani mladi pisnika i pisaca što se može pratit iz serije objavljeni knjiga u ediciji „Bunjevačka lipa rič“. Matica je uspila proširit svoju publicističku dilatnost takođe na oblast dramske i muzičke umitnosti ko i na amatersku likovnu umitnost (slamarstvo).

 Pisana izdanja Novinsko-izdavačke ustanove „Bunjevački informativni centar“ pridstavila je glavni i odgovorni urednik „Bunjevački novina“ i „Tandrčka“, Suzana Kujundžić Ostojić. Istaknut je značaj ovi izdanja u oblasti koju pokriva "BIC". Pridstavljene su "Bunjevačke novine", dičiji list "Tandrčak" i serije knjiga „Tandrčkovo blago“. Direktor BIC-a Mirko Bajić, istako je značaj elektronski izdanja koje BIC značajno razvija poslidnje dvi godine. O članku o delatnosti Lajče Budanovića iz "Bunjevački novina" na temu „ Publicistička aktivnost Lajče Budanovića u Novom Sadu i savrimena bunjevačka publicistika“ dao je autor članka Zvonko Stantić, saradnik "Bunjevački novina".

 Udruženje građana „Bunjevačko kolo“ iz Sombora pridstavilo je dvi važne publikacije koje doprinose proširivanju horizonta nacionalne svisti Bunjevaca u prošlost "Da Bunjevac dušu ne izdade“ i „Somborska hronika fra Bone Mihaljevića“. Prezentaciju ovi publikacija dao je poštivani Milan Stepanović, urednik ti publikacija. Prigodne izvode iz navedeni knjiga čitale su gospođe Marija Bošnjak i Ružica Parčetić. Bunjevci iz Sombora su izložili nikoliko umitnički slika u tehniki slame nastale u okviru produkcije sekcije slamarki UG „Bunjevačko kolo“ iz Sombora.

 Bunjevački kulturni centar "Bajmok", pridstavio je pridsidnik Branko Pokornić, koji je ujedno i pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita. BKC "Bajmok" učestvovo je s prezentacijom svoji izdanja koja su nastala iz već tradicionalnog Festivala bunjevački ila – „Kuvar“ i četri godišta Biltena Festivala. Branko Pokornić je takođe divanio o desetak filmova priređeni u okviru pomenutog Festivala.

 Udruženje građana „Bunjevci“ iz Novog Sada, pridstavilo se s prvom sveskom Zbornika za kulturu i društvena pitanja bačkih Bunjevaca „Bunjevački prigled“ ko i za štampu pripremljenom knjigom „Otkrivanje Bunjevaca“ (studije i članci A. Raiča u elektronskoj verziji). Pridstavljajuć prvu svesku „Bunjevačkog prigleda“, urednik tog Zbornika, dr A. Raič je divanio o nastojanju ove publikacije da se afirmiše ko tribina angažovane društvene misli i kulturnog stvaralaštva Bunjevaca.

 O važnosti osnivanja Zavoda za kulturu Bunjevaca divanio je Mirko Bajić, direktor "Bunjevačkog informativnog centra".

Na kraju ove smotre, formulisani su zaključci o temama koje zasluživaje posebnu pažnju u bunjevačkoj publicistiki:
1.) Važno je nastavljanje i dalji razvoj postojeće publicističke delatnosti bunjevački izdavača, uz podršku, od strane Bunjevačkog nacionalnog savita, dosad postignute njeve specijalizacije.
2.) Zasluživaje posebnu pažnju nova područja programske aktivnosti koja postavljaje i osvitljavaje aktuelne i protivrečne teme (di nema saglasnosti) u čemu posebnu važnost imaje strateške teme oko koji se pokaziva sukobljavanje interesa i koncepcija oko razvoja bunjevačke nacionalne zajednice.
3.) Važno je podizanje javnog diskursa (divana, debate) na nivo demokratskog dijaloga s autorskim oblicima komunikacija u kojima se zna ko šta misli i koje interese zastupa.
4.) Zasluživa pažnju pitanje koncepcije i načina ostvarivanja Zavoda za kulturu Bunjevaca Vojvodine, institucije koja može ostvarit svoj strateški značaj ako se uklopi u naučno formulisanu i demokratski usvojenu nacionalnu strategiju Bunjevaca.

 

Kliknite na fotografiju da biste je uvećali