Konferencije

Održana konferencija za novinare SBB-a

Ponediljak, 03.10.2016. 11:30

Na konferenciji za medije održanoj u petak, 30. septembra, pridsidnik Saveza bački Bunjevaca izno je pridlog da se uputi inicijativa Skupštini AP Vojvodine da donese Zaključak, kojim će se konstatovati da je akt u formi naredbe, koji je utvrdio GNOOV (Glavni narodno-oslobodilački odbor Vojvodine) u Novom Sadu, 14. maja 1945. pod brojem 1040/1945, bio akt nasilne asimilacije i diskriminacije prema Bunjevcima, i akt protivan ljudskim pravima i slobodama.

Razlog za donošenje takvog zaključka je u sledećem:

SBB logoNavedeni akt – naredba primenjen je u potpunosti, i svi građani tadašnje države izjašnjeni ko Bunjevci, nasilno su preimenovani u Hrvate što je zvanično uspostavljeno u ličnoj dokumentaciji i primenjivano u državnoj administraciji i statistici (legitimacije, birački spiskovi, putne objave i razni drugi spiskovi po narodnosti). Ovaj akt je primenjivan sve do raspada bivše SFRJ, a Bunjevci su mogli da se lično izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti tek na popisu 1991. godine u SR Jugoslaviji, ali pod klauzulom ostali. Bunjevci su ostvarili pravo da se deklarišu kao autohtona nacionalna manjina nakon donošenja Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, i to pravo danas u Republici Srbiji ostvaruje 16706 Bunjevaca izjašnjeni na poslednjem popisu, a koji su saglasno Zakonu izabrali i formirali Nacionalni savit (prvi saziv Nacionalnog savita formiran je 2003. godine).

Događa se, međutim, da se Bunjevcima pravo na lično izjašnjenje i pravo na identifikaciju kao autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, i danas osporava. Da se Bunjevci nazivaju „bunjevački Hrvati“, „Hrvati-Bunjevci“ i slično, i da se navodi kako između Republike Srbije i Republike Hrvatske postoji „takozvano bunjevačko pitanje“ (izveštaj o sprovođenju bilaterarnog sporazuma Srbije i Hrvatske, Centar za regionalizam Novi Sad 2016, autor Darko Baštovanović – društveno politički kocept – citat: „Odnose između dve države opterećuje tzv. bunjevačko pitanje“).

Ogromna nepravda i nacionalna tragedija, koja je primenom navedenog akta učinjena Bunjevcima, nije ugušila svest kod Bunjevaca o svojoj nacionalnoj pripadnosti, jeziku, kulturi, običajima, i Bunjevci se danas u Republici Srbiji slobodno izjašnjavaju i organizuju kao autohtona nacionalna manjina.

Nedopustivo je stoga, da se na temelju sramnog akta iz 1945. godine, i danas pravo na lično izjašnjenje o nacionalnoj pripadnosti Bunjevcima osporava, i da se optužuje Republika Srbija da omogućuje organizovanje „grupe građana koji su Bunjevci, a neće da budu Hrvati“ i da tako deli hrvatski korpus u Srbiji, što se u javnosti često navodi od strane politički i kulturni pridstavnika Hrvata u Srbiji i danas.

Donošenjem Zaključka kako je pridloženo, konstatovalo bi se da je akt koji je naveden, bio akt nasilne asimilacije, diskriminacije i akt nepoštovanja ljudski prava, i da je osporavanje prava Bunjevcima na lično izjašnjenje o svojoj nacionalnoj pripadnosti nedopustivo.

S obzirom da ova tema prevazilazi okvire samo delovanja stranke, predlažemo da inicijativu Skupštini APV uputi Nacionalni savit, zaključio je na kraju konferencije Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a.

 

VIDEO PRILOG BUNJEVAČKOG MEDIA CENTRA