Visti

Obilužen nacionalni praznik Bunjevaca – Dan osnivanja prvog Nacionalnog savita

Datum za pamćenje

Izvor: Bunjevački Media Centar   Nedilja, 25.02.2018. 11:15


U petak, 23. februara, bunjevačka zajednica obilužila je nacionalni praznik – Dan osnivanja prvog Nacionalnog savita. Kako je to i običaj poslidnji godina, ovaj praznik je obilužen svečanom sidnicom Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, u Plavoj sali Gradske kuće u Subotici. Bila je to prilika da se čuje šta je urađeno u periodu od prošlog ovakog okupljanja, al i da se čuje koje su aktuelne aktivnosti koje obilužavaje jubilarnu petnajstu godinu u radu NSBNM. Ono što je sigurno, 23. februar 2018. godine ostaće upamćen ko datum kad je proglašen standard bunjevačkog jezika, kad je promovisan nov udžbenik na bunjevačkom...

IMG 1301
(Dobitnici priznanja)

 

Prija početka svečane sidnice prisutne je pozdravio Bojan Gregorić, samostalni savitnik za ostvarivanje ravnopravnosti nacionalni manjina – nacionalni zajednica u Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice. Da Bunjevci imaje podršku i u Subotici, varoši di ji ima najviše, potvrdila je i Jasmina Stevanović, sekretar u Sekretarijatu za društvene delatnosti Grada Subotice.

IMG 1151
(Mirko Bajić, Suzana Kujundžić Ostojić, Nikola Babić)

 

Ovo je najbolja prilika da se članovi NSBNM, pridstavnici naši udruženja, gosti i dobitnici priznanja NSBNM okupe i da vidimo šta smo uradili u proteklom periodu. Istakla bi nikoliko stvari, veliki naučni skup „Kultura i identitet Bunjevaca“, te zbornik radova sa tog skupa, da smo večeras imali čast da proglasimo standard bunjevačkog jezika. Time standardizacija nije gotovo, to je proces koji je u toku, al mi možemo proglasit naš standard, odnosno kako pišemo, kako divanimo. Takođe, na astalu je i nov udžbenik – Čitanka za 3. i 4. razred osnovne škule. Nov udžbenik će bit značajan dici i učiteljima, al i ciloj zajednici. Proces obrazovanja je dugačak, to je sime koje se posije i čekaje se rezultati. Kad na našim mistima budu oni koji danas uče iz ti knjiga, znaćemo koliko je to važno – divani dr Suzana Kujundžić Ostojić.

IMG 1215
(dr Drago Njegovan)

 

Kako je to i običaj, na svečanoj sidnici su podiljena i vridna priznanja NSBNM. Priznanje „Ambrozije Šarčević“ za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada o Bunjevcima dobili su dr Drago Njegovan i dr Aleksandar Raič, priznanje „Mara Đorđević Malagurski“ dobili su Kata Kuntić, za poseban doprinos u oblasti kulture Bunjevaca, i Branko Pokornić, za pokrećanje amaterskog filmskog stvaralaštva o ličnostima i znamenitostima Bunjevaca. Mirjana Savanov zaslužila je priznanje „Mijo Mandić“ za poseban doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca, dok je Stevan Nemet zaslužio priznanje „Kalor Milodanović“ za pokrećanje prvi radio emisija na bunjevačkom jeziku. NSBNM priznanje je naminio i BKC Subotica za dvadesetpetogodišnji rad na nigovanju i očuvanju identiteta Bunjevaca.

Aplauz se oglasio salom i prilikom naredne tačke Dnevnog reda koja je obznanila proglašenje standarda bunjevačkog jezika.

Lingvisti kažu da je to govor, mi ga od milja zovemo jezikom, jer drugi nemamo. Ričnik je gotov, možemo sad divanit o standardu bunjevačkog. Postoji razlika izmed standarda i standardizacije – divani dr Kujundžić Ostojić, a Mirko Bajić, pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM nastavlja:

Maternji jezik je kamen temeljac za očuvanje nacionalnog identiteta svake nacionalne zajednice, tako i bunjevačke. Nama, Bunjevcima, se decenijama osporava identitet, a uporedo s tim se osporava i naš maternji, bunjevački jezik. Proglašava se govorom, pa malo hrvatskim govorom, pa malo sprskim, pa već ne znam čijim. Odgovor svemu tome je ovo što činimo večeras. Mi imamo svoj maternji bunjevački jezik, to na znanje svima. Na znanje i nama Bunjevcima koji triba da se služimo u što većoj miri svojim maternjim jezikom.

IMG 1137

Ko završna tačka pridstavljen je novi udžbenik za nastavu bunjevačkog, Čitanka za 3. i 4. razred osnovne škule, autorki Nevenke Bašić Palković i Mirjane Savanov. Udžbenik je izašo u saradnji sa Zavodom za udžbenike, a tom prilikom je Milorad Marjanović, izvršni direktor Izdavačkog sektora Zavoda istako:

Drago mi je što je završena treća knjiga koju smo uradili za bunjevačku manjinu. Nakon Čitanke za 1. i 2. razred, te gramatike od 1. do 4. razreda, sad se rodilo i ovo izdanje. Drago mi je što je stiglo iz štampe baš kada se slavi 15. rođendan NSBNM, a želim vam da se slavi i dalje. Nadam se da ćemo i dalje, u skladu sa svim zakonskim promenama, nastaviti saradnju sa vašom zajednicom, i nastaviti sa izradom udžbenika koji nedostaju i svih drugih koji budu potrebni za Bunjevce, ali i sve druge manjine.

N. S.


Video prilog: Bunjevački Media Centar


Galerija fotografija

 

 

Održano treće takmičenje recitatora – „Ja volim bunjevački“

Izvor: Bunjevački Media Centar   26.02.2018. 10:20


Po treći put BEIC „Ambrozije Šarčević“ je u sridu, 21. februara, organizovo takmičenje dice recitatora „ Ja volim bunjevački“ na bunjevačkom jeziku, di su se takmičila dica niži i viši razreda osnovni škula koja pohađaje predmet „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“.

IMG-10 

Takmičari su bili iz OŠ „Sveti Sava“ – Aleksandrovo, OŠ „ Sonja Marinković“ - Subotoica, OŠ „Matija Gubec“ – Tavankut, i OŠ „Vuk Karadžić“ – Bajmak. Dica koja su bila najbolja sa svojim recitacijama plasirala su se na opštinsko takmičenje recitatora, koje će održati u organizaciji Gradske biblioteke u Subotici.

Žiri ovogodišnjeg takmičenja činile su Ana Popov i Gabrijela Diklić, bunjevačke pisnikinje koje su izabrale najbolje recitatore i ukazale na šta triba da obrate pažnju u recitovanju radi što boljeg plasmana na opštinskom takmičenju koje slidi.

Pobidnik u recitovanju u kategoriji niži razreda je Mihajlo Vilov sa pismom „Frizura“ od Ane Popov iz OŠ „ Sveti Sava“ iz Aleksandrova, drugo misto je osvojila Tamara Jurić sa pismom „Diskusija“ od Ane Popov iz OŠ „ Vuk Karadžić“ iz Bajmaka, a treće misto osvojila je Anja Jurić iz OŠ „ Matija Gubec“ iz Tavankuta.

U kategoriji viši razreda, prvo misto su podilile Vanesa Tatalović sa pismom „Moja mama“ i Hermina Kumer sa pismom „Stari đeram“ iz OŠ „ Vuk Karadžić“ iz Bajmaka.

T.B.


Galerija fotografija

 

 

Pridstavljena monografija „Istorija Sombora“

Izvor: Bunjevački Media Centar - Sombor   Nedilja, 18.02.2018. 10:35


ISTORIJA SOMBORAU Velikoj sali zdanja Županije, 16. februara, u pridvečerje Dana grada Sombora, pridstavljeno je kapitalno dilo somborske kulture, monografija „Istorija Sombora“, ko rezultat naučnog projekta utemeljenog pre više od 40 godina.

Monografija pridstavlja istorijski zbornik sa radovima eminentnih istoričara, koji su obradili period somborske istorije od praistorije i prvih tragova boravka ljudi na području današnje varoši i njene okoline, pa do početka 20. vika.

Među autorima knjige, osim ostali, nalaze se i akademik Sima Ćirković, akademik Slavko Gavrilović, akademik Vasilije Krestić, prof. emeritus Katalin Kaić, dr Antal Hegediš, Šandor Mesaroš i drugi.

 

O knjigi su govorili prof. emeritus Katalin Kaić, doc. dr Mihael Antolović i Milan Stepanović, publicista te jedan od priređivača knjige, doc. dr Miloš Petrović.

IMG 3854

U ime grada okupljenima se obratio prim. dr Zoran Parčetić, predsednik Skupštine Grada Sombora.

Kroz knjigu je dato značajno misto somborskim Bunjevcima, a o njima je posebno opširno pisano u radovima akademika Slavka Gavrilovića, koji obrađuju period istorije Sombora od 1687. do 1749. godine, ko i u radovima dr Antala Hegediša, koji je obradio period somborske istorije od 1749. do 1849. godine.

Knjiga je objavljena u izdanju somborske Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“, a u najavi je uskoro i njena promocija u Gradskoj biblioteki u Subotici.

R.P.


Galerija fotografija

 

 
Još članaka...