Visti

BUNJEVAČKI NACIONALNI SAVIT OBILUŽIO SVOJ NACIONALNI PRAZNIK, DAN DUŽIJANCE

Nov kruv na astalu

Pridavanje_kruva   Ko i prithodni godina, Bunjevački nacionalni savit je u ponediljak, 15. avgusta, obilužio Dužijancu, jedan od svoja 4 nacionalna praznika. U Velikoj vićnici Gradske kuće, koja je bila tisna da primi sve positioce, svečanost je počela intoniranjom himne Srbije i bunjevačke svečane pisme, a zatim je uslidio najsvečaniji trenutak, pridavanje kruva od novog žita i krune ispletene od slame pridsidniku Bunjevačkog nacionalnog saveta Branku Pokorniću. Njega su pridali ovogodišnji bandaš i bandašica Tatjana Jaramazović i Branislav Kujundžić, iz Tavankuta, a nji su pratili somborski bandaš i bandašica Silvija Sekereš i Vinko Liščević.

   Primajuć kruv Pokornić je zafalio svima koji su učestvovali u velikom poslu oko žita i izno podatke oko običaja dužijance med Bunjevcima. Pridsidnik Izvršnog odbora Bunjevačkog nacionalnog savita mr Suzana Kujundžić Ostojić je podsitila na jednovikovnu tradiciju organizovanja proslave dužijance, ko i kako je prija tog sve počelo na salašima, da bi na kraju istakla kako su nam naši prici ostavili da čuvamo tradiciju Bunjevaca, a to se odnosi i na pridstojeći popis stanovništa di ćemo pod nacionalnost navest - Bunjevac, a pod maternji jezik - bunjevački.

   Med gostima bio je gradonačelnik Saša Vučinić, koji je sa posebnim uvažavanjom divanio o Bunjevcima i bunjevačkom prazniku Dužijanci. Čestitajuć praznik kazo je da pozdravlja ponovno jedinstvo med Bunjevcima, što je publika pozdravila burnim aplauzom.

   Sasa_VucinicNuz brojne goste i domaćine, bunjevačke institucije iz Subotice, okolni naselja i Sombora, u muzičkom dilu programa nastupili su Bunjevački kulturni centar Subotica, folklorni ansambl, i tamburaška banda „Boemi“ iz Tavankuta. Pročitani su stihovi Matije Dulića o dužijanci .

Triba kazat da je ove godine po prvi put povorka od sto obučeni parova Bunjevaca u nošnji krenila od Bunjevačke matice prija svečanosti u Gradskoj kući prošla kroz centar grada, di su odigrali par bunjevački igara, i tako privukli poglede prolaznika. Posebno svečan momenat je bio kad su čelnici bunjevačkog nacionalnog savita, na čelu s Brankom Pokornićom, položili vinac isprid biste Blaška Rajića, da bi posli tog krenili u vićnicu na svečanu akademiju.

   Iako je Dužijanca izvorni bunjevački običaj, Bunjevački nacionalni savit nije imo ništa protiv da se Dužijanca obilužava i ko turistička manifestacija u organizaciji grada, al je ta, takozvana gradska Dužijanca, čija je završna svečanost bila 14. avgusta, na očigled svi građana pritvorena u hrvatsko- crkvenu manifestaciju, koja je po već viđenom scenariju zloupotribljena u političke svrhe i na osporavanje prava Bunjevcima na sopstveno ime i jezik.

Fotografije sa Dana Dužijance možte pogledat ovde.

{iframe width="420" height="315" frameborder="0" allowfullscreen}http://www.youtube.com/embed/tGQr81lTfuc{/iframe}

 

U SOMBORU OBILUŽEN TRADICIONALNI PRAZNIK BUNJEVACA – DUŽIONICA

Proslava u čast novog žita

Po dobroj staroj tradiciji povorka se skupila u restoranu „Fijaker stari” otkaleg je prodefilovala Somborom. Posli svete mise i pridavanja kruva gradonačelniku Nemanji Deliću slavlje nastavljeno u „Bunjevačkoj kući”

 

   IMG_0183Završna žetelačka svečanost-bunjevačka Dužionica u Somboru održana je u dva dana 30. i 31. jula. Parada lipi nošnji i prigodan kulturno umitnički program pripravljen je za subotu, 30. jula, kad su glavnim sokakom somborskim risarsku paradu opravili gosti, momci i divojke iz BKC „Subotica”, BKC „Tavankut”, BKC „Bajmok”, OKUD „Sonta” i ko domaćini risari „Bunjevačkog kola” i GKUD-a „Ravangrad”. Veseli i nasmijani u prilipim bunjevačkim, šokačkim i bačkim nošnjama, mladi su ulipšali subotnje poslipodne u Somboru i okupili somborsku publiku.

   U Atrijumu stare varoške kuće pripravljen je prigodan program u kojem su učešće uzeli mali recitatori i mladi pisnici s pismama na temu žetve i Dužionice. Za lipo izvorno bunjevačko igranje zaduženi su bili domaćini iz GKUD-a „Ravangrad” koji će, u godini kad proslavljaje svoj 10. rođendan, s izvornim bunjevačkim igrama učestvovat na pokrajinskoj smotri narodnog stvaralaštva u Vrbasu, krajom septembra miseca.
   Nuz zvuke tamburica TS „ Somborski bećari” svi učesnici Dužionice prikazali su svoju lipu nošnju, a žiri kojem su pridsidavali Magdalena Nikačev i Miroslav Vojnić Hajduk izabrali su najlipše nošnje. Uzimajuć u obzir: originalnost, izvornost, držanje i lipotu nošnje, za najlipšu žensku nošnju te večeri proglasita je Aleksandra Nišević iz BKC „Subotica” a najlipšu mušku nošnju nosio je Branislav Kujundžić, takođe iz BKC „Subotica”, specijalna nagrada za originalnost izvorne šokačke nošnje dodiljena je pridsidniku OKUD „Sonta” Milošu Vodeničaru. Pridstavljeni su i ovogodišnje centralne ličnosti Dužionice, bandaš Vinko Liščević i bandašica Silvija Sekereš, koji su okićeni perlicama i ukrasima slamarske sekcije. Slamarske umitnice su i ove večeri prikazale dio svojih radova u foajeu Varoške kuće. Ovo veče je završeno još lipšim druženjem mladi do kasni sati.

   U nedilju, 31. jula, mnoštvo gostivi „Bunjevčkog kola”, već tradicionalno okupilo se u gradskom parku i restoranu „Fijaker stari”. Obilužje svake somborske bunjevačke Dužionice, pa i ove, jeste parada fijakera i konja koji su poneli učesnike i goste na svetu misu u crkvi Sv. Trojstva. Posvetit kruv i kruna pridati su gradonačelniku somborske varoši Nemanji Deliću. Svečanost je nastavljena u Bunjevačkoj kući, koju je osim gradonačelnika Delića, svojim prisustvom uveličo zaminik gradonačelnika Veljko Stojnović i potpridsidnik Skupštine Vojvodine i pridsidnik Skupštine grada Siniša Lazić. Gosti bunjevačke Dužionice u Somboru su bili: pridsidnik Nacionalnog savita Branko Pokornić, pridsidnica izvršnog odbora Bunjevačkog nacionalnog savita Suzana Kujundžić - Ostojić, pridsidnik „Bunjevačke Matice” Ivan Sedlak, pridsidnik Bunjevačke stranke Vojvodine Branko Francišković, direktor NIU „BIC-a” Mirko Bajić i mnogi drugi ugledni gosti i prijatelji „Bunjevačkog kola”.
   Prije svečane užne, sve goste je pozdravio pridsidnik Bunjevačkog kola Dejan Parčetić a počasni pridsidnik Đuro Bošnjak je u pozdravnim ričima podsitio da je tačno prije 90 godina „Bunjevačko kolo održalo” svoju prvu Dužionicu, svečano na fijakerima, onako kako se i danas obilužava završetak žetveni svečanosti.
   Uz dobre tamburaše TS „Đuvegije”, dobro raspoloženje, igru i pismu veselje je potrajalo do večernji sati. Srićni i zadovoljni domaćini svoje goste su ispratili punog srca s željom da nas još više bude na slidećoj Dužionici.

R. Parčetić     

Fotografije sa Dužionice možte pogledat ovde.

 

 

Bunjevačka stranka Vojvodine

NEPOŽELJNA DEMOKRATIJA

 

  BSV_logoU osićaju da postoji, po njima privelik broj Bunjevaca, koji još nisu asimilirani i koji ne dozvoljavaje da ji prisvajaje u članku „Nastavak Miloševićeve politike”, (Hrvatska riječ od 15. 6.2011.godine), pridsidnika HNV dr Slavena Bačića, želi se i dalje vriđat bunjevački narod i pridsidnica Skupštine Republike Srbije na različite načine.
   Bunjevci su postojali daleko prija Miloševića, i ne znam šta se oće kazat pod tim da pridsidnica Skupštine vodi „Miloševićevu” politiku.Mr_Branko_FranciskovicJel se želi napravit zabrana da pridsidnica Skupštine Srbije primi pridsidnika BNS (Bunjevačkog nacionalnog savita), el je pridsidniku HNV (Hrvatskog nacionalnog vijeća) krivo što nije pimila njega?
   Pa valjdar je normalno da u demokratskom okruženju i svaćanju demokratije pridsidnik Nacionalnog savita nike nacionalne manjine mož razgovarat s pridsidnikom Skupštine Republike Srbije. I još jedared, za one kojima triba ponavljat, u Republiki Srbiji Bunjevci imaje status nacionalne manjine, sviđalo se to kome el ne.

   Vrlo dobro ostim stalne pritiske, stalnu težnju za asimilacijom Bunjevaca u Hrvate, al Bunjevci to ne žele. Održali smo se ko Bunjevci i taj duv se u nama ne mož ugasit, (ima, na žalost, jedan dio koji misli zato što je uzo drugo poriklo da je bolji, lipči, pametniji...).
   U prošlim vrimenima takozvano „bunjevačko pitanje”, tušta je razmatrano a virujem da će bit i novi činjenica, al i falsifikata. No, ne želim o tom prognozirat.
   Bili bi mi, Bunjevci, zdravo zadovoljni kad bi nas „veliki stručnjaci istorije, kulture, prava” i još kojčega ostavili da u okviru Republike Srbije živimo i ostvarivamo naša prava ko Bunjevci. Mi njima ne osporavamo pravo da budu Hrvati, da imaje niki nov jezik, kojim se ode nije kadgod divanilo i koji mi velikim dilom ne razumimo, da imaje svoju kulturu, škule itd. Mi u Bunjevačkoj stranki Vojvodine znamo da smo jedan narod - Bunjevci, i da se od Bunjevaca nikad nećemo sramotit ni odrodit.

Pridsidnik BSV              
Mr Branko Francišković      

 
Još članaka...