ODRŽANA KONFERENCIJA ZA NOVINARE

NAJAVA BUNJEVAČKI DUŽIJANCI U SUBATICI, NOVOM SADU I BEOGRADU

│ Srida, 09.08.2023. │

Konferencija za novinare na temu „Najava Bunjevačke Dužijance u Subatici, Novom Sadu i Beogradu“ održana je u sridu, 9. avgusta, na Otvorenom univerzitetu u Subatici.

Na ovoj konferenciji divanili su: dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BNS, Veljko Vojnić, zaminik pridsidnice BNS, Antuš Romić, pridsidnik Odbora za kulturu BNS i Slavica Saulić, članica Izvršnog odbora BNS. Oni su izneli detaljan program obilužavanja ovogodišnje Bunjevačke Dužijance u Subatici, Novom Sadu i Beogradu u organizaciji UK „Centar za kulturu Bunjevaca“, koji se vezuje i za obilužavanje dvadeset godina postojanja Bunjevačkog nacionalnog savita.

- Mi danas imamo lip i važan zadatak da najavimo Bunjevačku Dužijancu koja će se održat u utorak 15. avgusta na Veliku Gospojinu. Ovaj naš stari bunjevački običaj je bunjevačka nacionalna zajednica odabrala da bude jedan od naši bunjevački nacionalni praznika. U povodu obilužavanja dvadeset godina postojanja BNS ove godine našu Dužijancu slavimo i u Novom Sadu i prvi put u Beogradu – kazala je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BNS.

Da bi se svečanost Bunjevačke Dužijance proslavila nema ništa bez kruva – somuna tako da u ponediljak, 14. avgusta u 19 sati bit će održana izložba najlipšeg kruva i izložba arheološki predmeta „Od njive do kruva“ – Vojvođanski muzej Novi Sad u Vestibilu Varoške kuće u Subatici.

- Pozivamo sve naše domaćice pa i muškarce koji su vični pravljenju kruva – somuna da se prijave i učestvuju u ovom izboru – istakla je Slavica Saulić, članica Izvršnog odbora BNS.

Svečani program obilužavanja „Dana Dužijance 2023“ u Subatici započinje misom Zafalnicom u crkvi „Uzvišenja svetog križa“ u 18 sati, a potom ko i svake godine započinje okupljanjem učesnika povorke isprid Bunjevačke matice, potom se prolazi kroz sam centar Varoši Subatice kroz mali Korzo pa do spomenika popa Blaška Rajića, di se polaže vinac da bi se povorka sa bandašom i bandašicom vratila u sam centar na svečanu binu, di svečani program počinje u 20 sati.

- Ove godine obogatili smo program sa učesnicima našeg svečanog programa koji nam dolaze iz Novog Sada i Čuruga. U ovogodišnjem kulturno-umitničkom programu učestvovaće: KUDŽ „Bratstvo“ Subatica, KUD „Aleksandrovo“, Talentum – Subotica, folklorni ansambl „Vila“ Novi Sad, KUD „Prelo“ – Čurug, etno pivačka grupa iz Muzičke škule – Subatica i tamburaški orkestar „Rujna zora“ – istako je Antuš Romić, pridsidnik Odbora za kulturu BNS.

U petak 18. avgusta će bit održan takođe svečani program obilužavanja Bunjevačke Dužijance u Novom Sadu di će svečano okupljanje bit na Trgu Svetozara Miletića u 19 sati, a svečani program će bit održan u prostoru Katoličke porte sa KUDŽ „Bratstvom“ Subatica, KUD „Aleksandrovo“, folklornim ansamblom „Vila“ Novi Sad i Ravangradom iz Sombora sa tamburaškim orkestrom iz Novog Sada.

Završna svečanost ovogodišnje Bunjevačke Dužijance bit će održana u Beogradu u nedilju, 20. avgusta di će takođe nastupiti folklorni ansambli koji su učesnici bunjevački Dužijanci u Subatici i Novom Sadu. Program svečanosti obilužavanja počinje u 19 sati povorkom kroz Knez Mihajlovu ulicu a svečana pridaja kruva će bit na bini koja će bit kod spomenika Knezu Mihajlu u Beogradu.

PLAKATI

IN MEMORIAM

 „Bunjevačko kolo” iz Sombora se prvi avgustovski dana oprostilo od svoje dvi članice,
Irene i Ksenije Vuković, dugogodišnje članice Udruženja, sjajne umitnice, divne saradnice

IRENA VUKOVIĆ
(1935-2023)

Irena Vuković je rođena 1935. godine i u braku sa Franjom Vukovićom dobila je ćer Kseniju rođenu 1961. godine. Radni vik je provela ko privatnik-frizer, višta sa umitničkim radom u rukama i prstima.

Za svoju dušu slikala je, radila goblene i oslikavala grnčariju. Vrhunac njezinog umitničkog stvaranja jeste upoznavanje slamarske umitnosti prija 18 godina, kad je, zajedno s ćeri Ksenijom, učila slamarenje u „Bunjevačkom kolu”. Njezine vište ruke su zdravo brzo udahnile duše slamarskim priplitajima, a urođeni talenat za umitnost je svoj vrhunac dostigo upravo u slamarskim slikama.

Irenkine slike su nagrađivane od opštinski, zonski, pokrajinski pa republički smotri likovnog amaterizma.

Zvanje majstorske, a potom i velemajstorske titule ostvarila je više puti na Međunarodnoj izložbi rukotvorina i kolekcionarstva. Učestvovala je na najvećem broju slamarski kolonija, na brojnim kolektivnim izložbama od Subatice do Sombora. Njezini radovi su prišli granice ne samo naše varoši već i države i kontinenta. Živila je tiho i dostojanstveno kako je i zauvik napuštila ovaj svit 2. avgusta.

 KSENIJA VUKOVIĆ 
(1961-2023)

Ksenija Vuković je rođena u Somboru, 2. aprila, 1961. godine, ko jedinica u majke Irenke i oca Franje – Đuke. Pohađala je škulu „21. Oktobar”, a deveti i deseti razred u škuli „Vlada Aksentijević” u zgradi sadašnje Trgovačke škule. Upisala je Sridnju kulturološku škulu, pa je studirala istoriju. Prid kraj škulovanja se posvađala sa sridnjim vikom, napuštila je fakultet i upisala Pedagošku akademiju, koju takođe nije završila do kraja... uvik tragajuć za čime boljim, lipšim, srcu bližim.

Tragala je stalno za kakom samo njoj poznatom lipotom, često gubeć srce u vičnom ratu s realnošću. Imala je ljubavi za kojima je patila, i koje su za njom patile, al nikada ih nije ostvarila. Njezina je kuća bila otvorena za sve – uvik, ko i njezino nižno srce, spremno svakog saslušat i saučestvovat u svačijem bolu. U njezinom domu ko da je stalo vrime... Stara somborska ulica, stari nameštaj u kući, mnošto životinja u kući i u avliji, tušta cvića, kredlike koje šetaje svudak okolo... U mladosti se bavila baletom, gimnastikom, divno je svirala flautu, bila je u tamburaškom horu u škuli. Svašta je mogla, svašta je tila i znala...

Sustrila se sa „Bunjevačkim kolom” prija tušta godina i ostala mu je virna do kraja. Prija 12 godina postala je tehnički sekretar istog i radila je sve, bukvalno sve što je bilo potribno, ne štedeć sebe nimalo. Bila je članica Slamarske sekcije i njezina pridsidnica. Davala je izjave vezane za rad sekcije i izložbe i bila njezin istinski vođa. Volila je plest slamu i sa svojom majkom sastavljala je čarobne slike od slame. Izradila je mnošto slika i dobijala je prve nagrade na pokrajinskim takmičenjima, a u Sremskoj Mitrovici pofale je dobila njezina slika sa dvoje mladi koji leže u žitu, a koju je nazvala „Van Gog na moj način“. Vodila je umitnički studio, a kada se isti izdvojio iz „Bunjevačkog kola“, nastavila je radit s mladim umitnicima – dicom koja su je obožavala, nastavljajuć tradiciju Umitničkog studija. Prija 2-3 godine počela je radit u „Kulturnom centru“, pridano, vridno, ko što je to uvik i činila.

Sveta misa za naše Irenu i Kseniju Vuković biće održana 12. septembra u 18h, u Crkvi Svetog Križa u Somboru.

 BUNJEVAČKI MOTIVI NA SLIKAMA JENEA VIŠINKE

│ Utorak, 08.08.2023. │

Uz naglašenu lipotu slika Jenea Višinke koji je na svojim platnima zabilužio detalje vezane za „Dužijancu“ u prostorijama „Bunjevačke matice“ u Subatici održan je još jedan od programa u okviru obilužavanja nacionalnog praznika Bunjevaca – „Dana Dužijance“.

 I dok su na slikama ostali zamrznuti momenti koji, najčešće, žive još samo u sićanjima, pridstavljanje bandaša i bandašice, Nikole Skenderovića i Nine Kujundžić, nagovištava budućnost koja mož bit, baš ko ovaj par, lipa i svitla.

– Čast mi je i što baš moje slike najavljivaje centralnu proslavu „Dužijance” i što su bandaš i bandašica promovisani u ovakom ambijentu. „Dužijanca” je fenomenalna inspiracija za slikanje. Fenomenalne su boje, fenomenalni su ljudi, volim slikat Vojvodinu i vojvođanske motive. Oduševio sam se kada sam na internetu pronašao stranicu sa fotografijama sa „Dužijance”, di je toliko inspirativni detalja, boja, spontanti likova. Ništa nije namišćeno, nego su to slike iz života.

Program u prostorijama „Bunjevačke matice” organizovan je od strane Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca”, a prisutne je pozdravila dr Suzana Kujundžić Ostojić, upraviteljka ove ustanove, koja je i zakitila bandaša i bandašicu perlicama, te ih pridstavila ko centralne figure „Dužijance“ koja će bit održana 15. avgusta, na Veliku Gospojinu u Subatici, a potom i u Novom Sadu i Beogradu.

O Jeneu Višinki i njegovom radu divanio je Milan Stepanović, publicista iz Sombora. On je Višinku pridstavio ko autora koji realistično i plastično prikaziva jedno prohujalo i skoro zaboravljeno vrime.

VIDEO PRILOG

FOTOGRAFIJE