Društvo, kultura, umitnost

Somborska varoš kroz prizmu istorijski dokumenata Alternative, Povelje i Statuta

Promocija knjige somborski autora

Somborska varoš kroz prizmu istorijski dokumenata Alternative, Povelje i Statuta

s02

U ponediljak, 14. septembra u organizaciji Gradske biblioteke iz Subotice, Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ iz Sombora a nuz podršku Bunjevačkog media centra iz Subotice, u prostoru subotičke varoške biblioteke prezentovana je knjiga „Alternativa, Povelja, Statut – normativni okvir somborske lokalne samouprave u periodu 1749-1918“,  doc. dr Miloša Petrovića i Vladimira Jerkovića, doktorant na Filološkom fakultetu u Beogradu i direktora somborske varoške biblioteke „Karlo Bijelicki“.

Na samom početku, pozdravne riči  uputio je domaćin,  Dragan Rokvić, direktor Gradske biblioteke u Subotici te Mirko Bajić isprid Bunjevačkog media centra.

- Ova knjiga je od posebnog značaja za Sombor i naš zavičaj ali isto tako i za bunjevačku nacionalnu zajednicu kako u periodu nastanka Alternative, Povelje i Statuta Sombora u 18. veku tako i danas – istako je Vladimir Jerković.

Knjiga je izdata avgusta prošle godine i mada ne velika po obimu, ona po prvi put u somborskoj istoriografiji, sa aspekta pravne struke, ali i društvene istorije, razmatra sva tri dokumenta (Alternativu, Povelju i Statut) koja čine temeljni pravni okvir za rad gradske uprave i za funkcionisanje urbanog života varoši u skoro dvovikovnom periodu od elibertacije do završetka prvog svitskog rata.

Pridstavljajući sadržaj knjige, brojne zanimljive podatke i činjenice vezane za vrime nastanka alternative,  doc. dr Miloš Petrović je istako da:

- Alternativa je jedan vrhunski domet pre svega, prosvećenog dela vodećih ljudi bunjevačke zajednice u drugoj polovini 18. veka, i mislim da, kada bi ste danas ponudili i najvećim demokratama tako nešto da potpišu, ne verujem da bi to uradili, a što su uradili upravo vodeći ljudi bunjevačke zajednice prije tačno 266 godina.

„Alternativa, Povelja, Statut – normativni okvir somborske lokalne samouprave u periodu 1749-1918“,  je izašla u ediciji „Baština“ čije je izdavač i pokretač Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki“ u Somboru, pisana je dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku pa je put do čitaoca već krenio po zemljama svita od Kanade, Amerike, Holandije...

R.P.

          

VIDEO PRILOG BUNJEVAČKOG MEDIA CENTRA

 

        GALERIJA FOTOGRAFIJA

Foto: BIC (Nikola Stantić)

 

 

Proslavili 20 godina od reosnivanja

Bunjevačka matica

Proslavili 20 godina od reosnivanja

b19

U Velikoj vićnici Gradske kuće u Subotici u četvrtak, 10. septembra, obilužen je lip jubilej – 20 godina od reosnivanja Bunjevačke matice.

Bila je to prilika da se na jednom mistu čuje šta je to Matica radila protekle dvi decenije, al i da se diplomama, zafalnicama i poveljama nagrade oni koji su dali svoj doprinos u radu. Najvridnija priznanja, povelje, dobili su Marko Marjanušić, Tamara Babić, Đurđica Skenderović i Andrija Peić Tukuljac.

Ivan Sedlak, pridsidinik Bunjevačke matice istako je da mož bit zadovoljan onim što je urađeno u protekle dvi decenije.

– Dvadest godina je lip jubilej. Krenili smo od nule, a za dvadest godina vidimo da smo uradili dosta. Godine 1998. pokrenute su „Bunjevačke novine“, a od 2006. izdajemo dvomisečnik za nauku, kulturu i stvaralaštvo „Rič Bunjevačke matice“. Možemo se pofalit i izdavačkom delatnošću, iza nas su četrdeset četri izdanja, i to iz raznovrsni oblasti, kulture, istorije, običaja, muzike... Možemo se pofalit i sa manifestacijom „Večeri utorkom“, di smo publiki pridstavili izdavačku delatnost, imali istorijske tribine, obilužavali važne datume... Triba spomenit projekat sa dicom i za dicu „Bunjevačka lipa rič“ što je isto postala tradicija. Tu je i naš sajt na kojem se mogu nać informacije, mogu se čitat novine, a triba spomenit i zavičanju bibliotetku sa oko 3.000 naslova na bunjevačkom – istako je Sedlak i dodo:

– Imali smo važnu ulogu u rišavanju statusa Bunjevaca, osnivanju Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine...

Rođendan su Bunjevačkoj matici nuz prigodne poruke čestitali Atila Juhas, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i informisanje, Etela Jerinkić, pomoćnica gradonačelnika Subotice zadužena za kulturu i Branko Bešlić, podpridsidnik Matice srpske, dok je Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine za govornicom istakla:

– Jubilej je pokazatelj da su reosnivači Matice prija dvadest godina pokrenili onaj dio koji je bio potriban, koji se bavi pisanom riči, književnošću, umitnošću, naukom i istorijom. Brojni članovi Bunjevačke matice su svojim volonterskim radom i trudom zadužili svoj narod, i za vrime koje je iza nas kroz propuštene decenije di nismo imali pravo ni zvat se svojim imenom, i za vrime koja dolazi u kojem ćemo, nadam se, stignit mnoge narode. Za velike rezultate su potribni i bolji uslovi za rad, a nji Matica mož steknit ako se bude opridilila da postane ustanova kulture u čemu bi je Nacionalni savit podržo i sa radošću prihvatio. Za velike rezultate su potribni jedinstvo i sloga u radu Matice i Nacionalnog savita, ko i sa svim udruženjima, jel naš narod očekiva više nego što smo dosad postigli.

U kulturnom dilu programa učestvovali su pisnici Bunjevačke matice, dok je Tamara Babić u pratnji TA „Sledbenici Tumbas Pere Haje“ otpivala par bunjevački pisama.

 N.S.

 

 GALERIJA FOTOGRAFIJA

 

Foto: BIC (Nikola Stantić)

 

 

„Lemeška jesen 2015“

Održana II slamarsko-likovna kolonija u Svetozar Miletiću

„Lemeška jesen 2015“

Lemes 03

U Svetozar Miletiću, u organizaciji BKC „Lemeški Bunjevci“, u petak i subotu, 4. i 5. septembra održana je druga po redu slamarko-likovna kolonija „Lemeška jesen II“.

Domaćin kolonije, Stipan Budimčević, okupio je dvanajst umitnika slamara i slikara iz Subotice - KUD "Bunjevka" i KUD "Aleksandrovo", iz Sombora - UG "Bunjevačko kolo" i "Art studio" udruženja za borbu protiv raka, samostalni umitnika te domaćina iz Lemeša. Koloniju su svojim dolaskom podržali pridstavnici BNS iz Subotice, Kata Kuntić, pridsidnica odbora za kulturu, Tihomir Vrbanović, pridsidnik odbora za informisanje i Regionalna kancelarija BNS iz Sombora. Gostima su se pridružili pridstavnici bunjevački familija iz Čonoplje. U  prostoru seoske mesne zajednice, nuz prijatne sate druženja, umitnici su razminjivali znanja, iskustva i veštine te stvarali nova umitnička dila.

Kolonija je ulipšana interesantnim sadržajima panoramskog razgledanja Lemeša a umitnici su imali priliku bolje upoznati pripoznatljivosti ovog sela – staro zdanje Lemeške banje, Ribnjak, crkvu i Kalvariju s vidikovcom. Za lipši ugođaj tokom obilaska sela pobrinili su se lemeški fijakeristi koji su vozili umitnike i upućivali i upoznavali goste kolonije s lemeškim sokacima.

Kolonija je zatvorena drugog dana svečanom užnom i dodilom zafalnica, a kako domaćini iz BKC „Lemeški Bunjevci“ najavljuju, nastale umitničke slike s ove kolonije, biće prikazane na izložbi tokom pridbožićnji svečanosti.

R.P. 

 

 GALERIJA FOTOGRAFIJA

 

 Foto: BIC