100 godina od rođenja Matije Dulić

OBILUŽENO 100 GODINA OD ROĐENJA MATIJE DULIĆ

Matijino pisničko i slamarsko stvaralaštvo

 

1989   U povodu sto godina od rođenja poznate subotičke pisnikinje i slamarke Matije Dulić, u pripunoj sali Bunjevačke matice, 31. jula, održano je veče u njenu čast.

Program je bio uveličan zvanicama Bunjevačkog nacionalnog savita i Gradskog veća Grada Subotice: pridsidnik Branko Pokornić, podpridsidnik savita Nikola Babić, pomoćnik pridsidnika Skupštine Grada Subotice Mirko Bajić, članovi Gradskog veća dr Etela Jerinkić za obrazovanje i Miloš Nikolić za kulturu.

Cinjenom skupu na početku večeri obratio se Ivan Sedlak, pridsidnik Bunjevačke matice koji je posebno naglasio da su ovako veliki jubileji ko što je ovaj izuzetno značajni za kulturu bunjevačkog naroda.

Svojim prisustvom Miloš Nikolić član Gradskog veća zaduženog za kulturu uveličao je ovaj događaj i dao podršku ovakvim manifestacijama i naglasio da će u njegovom radu posebnu podršku imat kulturni sadržaji nacionalni manjina koje žive na ovom prostoru.

Članovi porodice Matije Dulić, ćerke Ivana i Ana, unučad Jelica, Sandra i Ljilja, tako i šira rodbina familije Dulić, su takođe uveličali ovaj događaj.

Matija Dulić, rođena je 1912. godine u imućnoj i uglednoj familiji Jaramazović, od oca Marijana i matere Mande, rođene Crnković. Udala se za Kalora iz druge ugledne đurđinske familije Dulićevi. Tako, cio svoj životni vik, puni devedeset godina provela je na đurđinskim salašima, di upija svu našu bunjevačku tradiciju i kulturu življenja. Onako kako je u ono vrime bilo u svim, posebno imućnim, bunjevačkim familijama.

Tek u petoj deceniji počela je pisat pisme. Pisala je o svemu onom što joj je bilo drago i blisko. Pisala je i pripoviteke. Vrlo brzo pisme su joj objavljivane u virsko-informativnom listu “ Bačko klasje”, u kalendaru “Subotička danica” i u drugim publikacijama. Prva knjiga, zbirka pisama pod naslovom : “Rasuto vlaće”, 1988. godine objavilo je Hrvatsko književno društvo “Sveti Ćirila i Metodije” u Zagrebu. Važno je napomenit da je Matija isključivo pisala na svom bunjevačkom maternjem jeziku.

O stvaralaštvu Matije Dulić zabiluženo je u našim danicama i kalendarima, “Danima”, “Subotičkim” i drugim novinama širom zemlje. U bezbroj bibliografski tekstova o nastanku slamarske umetnosti, spominje se Matijino ime ko jednog od začetnika slamarske tehnike. Nije slučajno da se ženi sa ovog podnevlja koja provodi život na salašima, živi na plodnoj zemlji, ris i žito pridstavlja vrhunac radosnog rada u sticanju svakidašnjeg kruva na astalu.

Svoje slobodno vrime, pored svakodnevni poslova na salašu posvićivala je sakupljanju vridnosti naše materijalne kulture. Tako je teta Matija skupila, ono što niko med Bunjevcima nije do sad uradio, priko 120 vrsta čipaka i bilog veza, specifični za našu bunjevačku granu i sve to poslagala u primerene albume. To je neprocinjivo duhovno blago naše kulture življenja, koje po svaku cinu triba sačuvat i pridat budućim pokolenjima. Ovo veliko kulturno bogatstvo, pridala je na čuvanje ondašnjem đurđinskom župniku, mr Ivanu Lazaru Krmpotiću, koji je to zdravo volio, cinio i poštovo.

Da bi dočarali dio njenog stvaralaštva u programu su učestvovali Stela Bukvić koja je čitala njenu poeziju, Zolika Baka koji je čitao novinske odlomke koji su pisani njoj u čast. Muzički dio programa bio je upotpunjen pismama koje je ona volila uz vokalnog solistu Tamaru Babić i tamburaški orkestar “Sledbenici Tumbas Pere-Haje”. Urednik programa Kata Kuntić priredila je etno izložbu stari fotografija, radova od slame, veza, novinski zapisa, knjiga u kojima su objavljeni biografski tekstovi i pisme Matije Dulić. Voditelj programa bila je Nela Ivić.

Ovo veoma nadahnuto veče odisalo uspominom na ovu veliku umitnicu i ženu koja ja svojim radom zadužila svoj bunjevački rod.

Tamara Babić

Kliknite na fotografiju da biste je uvećali