Seoba Bunjevaca

 


Seoba Bunjevaca

│ Izvor: ПОЛИТИКА


Politika

Mi Bunjevci smo još 2017. godine obilužili 330 godina od dolaska na prostore Bačke. Uoči Velike seobe Srba, dogodila se Velika seoba Bunjevaca s prostora Hercegovine i dalmatinskog primorja na prostor tzv. „Bajskog trougla” (Subotica-Sombor-Baja). Seoba Bunjevaca bila je pod vođstvom franjevaca, a razlog za seobu bili su nepodnošljivi uslovi života u Otomanskoj carevini i dobijanje privilegija po dolasku na novi prostor od tadašnje Austrougarske carevine. Zajedno sa Srbima branili smo granice od prodora Turaka ka severu Evrope.

Istorijska je činjenica da su Bunjevci na ove prostore došli kao autohton južnoslovenski narod koji je aktivno učestvovo i znatno doprineo prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Jedan od četri naša nacionalna praznika obilužavamo 25. novembra – Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Novom Sadu 1918.

Nažalost, od samog dolaska Bunjevci su bili izloženi asimilaciji, prvo mađarizaciji pa hrvatizaciji. Vrhunac je bio 1945. godine kada je komunističkim dekretom tadašnje Jugoslavije naređeno da se Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu. Taj akt se mora zvanično ociniti aktom asimilacije, što do danas nije učinjeno. Time bi se omogućio povrat svi kako materijalni tako i nematerijalni vridnosti koje su Bunjevcima oduzete na temelju te naredbe, a Bunjevci bi konačno bili prihvaćeni ko tradicionalna nacionalna manjina u današnjoj Srbiji.

Našim, bunjevačkim jezikom, da podsitim, pisan je prvi statut Subotice.

Mirko Bajić
pridsidnik Bunjevačkog kulturnog centra NS i podpridsidnik Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine